Na današnji dan

Zagrebačko kazalište sagrađeno novcem dobivenim na lutriji (1834.)

Prva namjenski izgrađena kazališna zgrada u Zagrebu, Stankovićevo kazalište (nazivano iStaro kazalište ili Kazalište na Markovu trgu), svečano je otvorena 4. listopada 1834. godine. Podignuta je na Gornjem gradu između Markova trga te ulica Ćirilometodske i Freudenreichove, a u očuvanom dijelu zgrade danas je sjedište Gradske skupštine Grada Zagreba.

Kazališnu zgradu dao je dao je sagraditi dobrostojeći zagrebački trgovac i poduzetnik Kristofor Stanković, i to novcem dobivenim zgoditkom na bečkoj lutriji. Radilo se o 30.000 dukata koje je Stanković uložio u gradnju kazališta, a zemljište su mu poklonile gradske vlasti. Projekte za Stankovićevu kazališnu zgradu izradili su Christofor i Anton Cragnolini, arhitekti talijanskog podrijetla, u neoklasicističkom stilu. Zgrada je posjedovala i plesnu dvoranu, a oko gledališta bila su tri reda loža, a kazalište je moglo primiti više od 750 posjetitelja. Orkestar je bio smješten u razini s publikom. 

Na otvorenju izvedena je predstava na njemačkom jezikuNiklas Graf von Zriny Theodora Körnera. U kazalištu su većinom nastupale su njemačke i talijanske družine uz rijetke predstave na hrvatskom jeziku. Od 1860., protjerivanjem njemačkih glumaca, bile su izvođene samo hrvatske predstave, a kazalište dobiva ime Zemaljsko kazalište.

Stanković je zgradu iznajmljivao raznim zakupcima u kazališne ali i druge svrhe, tako je, naprimjer, u njoj neko vrijeme 1848. godine zasjedao i Hrvatski sabor. Napokon 1851. na inicijativu bana Jealčića zgradu je otkupila hrvatska vlada. Zgrada je bila oštećena u potresu 1880., a 1881. u Hrvatskom saboru prihvaćen je zakon o gradnji novoga kazališta. Posljednja predstava bila je održana 16. VI. 1895.  nakon čega je kazalište premješteno u novosagrađenu zgradu na tadašnjem Sajmištu (danas Trg maršala Tita) gdje se nalazi i danas.

Piše: Dražen Krajcar


Komentari