Otac mu je imao titulu grofa tj. earla od Morningtona, koju Arthur nije naslijedio jer nije bio najstariji sin u obitelji.
Dana 1. svibnja 1769. godine rođen je Arthur Wellesley, britanski feldmaršal i prvi nositelj titule vojvode od Wellingtona (engl. Duke of Welington). Povijesno je najpoznatiji po pobjedi nad Napoleonom Bonaparteom u odlučujućoj Bitki kod Waterlooa, a kasnije je bio i britanski premijer.
Arthur Wellesley rodio se u irskom gradu Dublinu, na adresi Merrion Street 6. Potjecao je iz anglo-irske protestantske obitelji, koja je imala zemljišne posjede i politički utjecaj u Irskoj za vrijeme britanske vlasti nad tim otokom. Otac mu je imao titulu grofa tj. earla od Morningtona, koju Arthur nije naslijedio jer nije bio najstariji sin u obitelji. Ta je titula došla u posjed Richarda Wellesleyja, njegovog starijeg brata, koji je bio britanski ministar vanjskih poslova, a dobio je kasnije i još višu titulu markiza Wellesleyja. Arthur je ipak nadmašio tog starijeg brata, jer je dobio 1814. godine vojvodsku titulu, najvišu u Velikoj Britaniji (titula markiza druga je po redu u hijerarhiji, odmah iza vojvodske).
Vojvoda od Wellingtona dobio je i niz visokih aristokratskih titula u drugim europskim državama, saveznicama Velike Britanije u Napoleonskim ratovima. Tako je postao vojvodom od Vitórie (doslovno: pobjede) u Portugalu, vojvodom od Ciudad Rodriga u Španjolskoj i knezom tj. princem od Waterlooa u Nizozemskoj. Vojvoda od Wellingtona, uz britanski čin feldmaršala, dobio maršalsku čast u još čak sedam europskih država.
