Gortan je imao samo 25 godina kad je osuđen na smrt. Streljali su ga u leđa.
Hrvatski antifašist Vladimir Gortanrođen je 7. lipnja 1904. godine u istarskom selu Berampored Pazina. Bavio se poljodjelstvom, a kao mladić učlanio se uslovensko-hrvatsku ilegalnu organizaciju TIGR (Trst-Istra-Gorica-Rijeka) koja je okupljala protivnike fašističke vlasti Kraljevine Italije u Istri.
Na dan talijanskih parlamentarnih izbora, 24. ožujka 1929. godine, Gortan je sudjelovao u oružanoj akciji na Kamuš-brijegu koja je za cilj imala spriječiti lokalne seljake da pristupe glasovanju. Pri akciji je došlo do pucnjave, i jedan je metak pogodio istarskog seljaka Ivana Tuhtana, koji je od posljedica ranjavanja zatim umro u bolnici.
Vladimir Gortan i četvorica njegovih kolega uhićeni su pri pokušaju bijega u Kraljevinu Jugoslaviju. Nakon dugog mučenja suđeno im je u Puli pred takozvanim Posebnim sudištem za zašitu države Gortan je osuđen na smrt, a Živko Gortan, Viktor Bačac, Dušan i Vjekoslav Ladavac osuđeni su na strogu tamnicu od 30 godina.
Vladimir Gortan smaknut je 17. listopada 1929. godine, svega 24 sata nakon izricanja presude, na predjelu uz more kraj Pule koji danas nosi ime Gortanova uvala. Mladića su streljali u leđa, i to s 25 metaka. Gortan je ubrzo postao simbol nacionalne i antifašističke borbe Istre. Njegovi posmrtni ostatci otkriveni su tek 1952. kada je napokon dostojanstveno pokopan.
piše: Dražen Krajcar
