Dana 19. srpnja 1824. smaknut je prvi car Meksika, Agustín de Iturbide. On je tijekom Meksičkog rata za nezavisnost od Španjolske dao doprinos oslobođenju zemlje od kolonijalne vlasti, a zatim je u stilu Napoleona Bonapartea proglašen i prvim carem Meksika. Okrunio se u katedrali u Mexico Cityju na svečanoj ceremoniji kojoj su prisustvovali nadbiskup i više biskupa. Upravo kao i Napoleon, Agustín de Iturbide stavio si je na toj svečanosti sam krunu na glavu.
Iturbideovo Meksičko Carstvo (španj. Imperio Mexicano) nije obuhvaćalo samo današnji Meksiko nego i mnogo šire područje. Na sjeveru je pokrivalo današnje savezne države SAD-a Kaliforniju, Teksas, Arizonu, Utah, Nevadu, Colorado i Novi Meksiko (Sjedinjene Američke Države u to su se doba prostirale samo do rijeke Mississippi). Na jugu se Iturbideovo carstvo prostiralo sve do Paname. Dakle, obuhvaćalo je teritorij današnjih država Gvatemale, Hondurasa, Salvadora, Nikaragve i Kostarike.
Cara Agustína de Iturbidea podržavalo je izgleda lokalno katoličko svećenstvo, ali ne i republikanci. Zanimljivo je da je Iturbide došao na vlast u Meksiku one iste godine (1821.) kad je umro njegov svojevrsni uzor Napoleon Bonaparte u zarobljeništvu na otoku Svetoj Heleni. Međutim, ni Iturbideova carska vlast nije dugo potrajala. Ustanici pod generalom Santa Annom doveli su do rušenja tog prvog Meksičkog Carstva. Agustín de Iturbide otišao je u egzil u Europu i smjestio se s obitelji u gradu Livornu u Italiji, a kasnije se prebacio u Ujedinjenu Kraljevinu.
U srpnju 1824. Iturbide se vratio u Meksiko, ali je ubrzo uhićen od strane vojnih vlasti. Osuđen je na smrt i streljan.
