Na današnji dan

Split poharala epidemija kuge – 1607.

Na poluotoku Sustipanu podignut je poseban lazaret za smještaj oboljelih.

Povećani karavanski promet prema Splitu iz Osmanskog carstva donosio je sve veću opasnost od izbijanja epidemija zaraznih bolesti, koje su četo izbijale u tom golemom Cartvu. Tako je početkom 17. stoljeća se području današnje BiH pojavila kuga koja proširila u Dalmaciju, zahvativši najprije Zagoru, a onda i Split (koji je u to doba bio pod mletačkom vlašču).

U kronikama ostaje zabilježeno da su splitske gradske vlasti 27. ožujka 1607. godine obaviještene o pojavi kuge u kući trgovca Polenija. Kako Split u to vrijeme nije imao bolnicu na poluotoku Sustipanu podignut je poseban improvizirani lazaret od dasaka za smještaj oboljelih od kuge. U tom se lazaretu u lipnju nalazilo 170 bolesnika.

Na vijest o širenju kuge mnoge gradske plemićke obitelji su se razbježale na svoje posjede izvan grada, a u gradu je puku pomagao nadbiskup Markantun de Dominis tješeći oboljele, dijeleći im posljednju pomast i potičući svećenstvo da pomaže i obavlja uredno svoje dužnosti. Mletačke vlasti su providurom za zdravstvo imenovale Gianbattista Michaela. Providur je u kolovozu javio mletačkom Senatu kako nema više novih slučajeva oboljenja te da u lazaretu na Sustipanu ima još samo 67 bolesnih. Sredinom prosinca zabilježen je posljednji slučaj bolesti.

Prema procjenama, temeljenim na broju stanovnika prije i poslije pojave kuge, epidemija je usmrtila oko 3.000 građana i obnova pučanstva je potrajala sve do 1611. kada je grad “opet bio napučen kao prije”.


Inače, prva epidemija kuge u Splitu zabilježena je 1348. godine u vrijeme velike pandemije zvane Crna smrt koja se iz Azije, preko Sredozemlja, proširila cijelom Europam i desetkovala stanovništvo Starog kontinenta. Posljednja velika epidemija izbila u je u 18.stoljeću, a kuga se u Splitu povremeno pojavljivala i u 19. stoljeću.

piše: Dražen Krajcar

Komentari