Sanstefanski mir završen je rat između Ruskog i Osmanskog Carstva 1877. – 1878. Potpisan je u San Stefanu, danas Yeşilköy (naselju zapadno od Istanbula). U ratu je pobjedila Rusija, pa je jugoistočni Balkan dobro prošao prema mirovnim odredbama. Stoga su Crna Gora, Srbija i Rumunjka stekle neovisnost, pa i teritorijalno proširenje. Rusija je ostvarila velik utjecaj u tom dijelu Europe. Iako je Bugarska ostala u vazalnom odnosu prema Osmanlijama, postala je autonomna kneževina. Stoga se ovaj datum u Bugarskoj slavi kao nacionalni praznik. Nova kneževina zvala se Velika Bugarska i površinom je bila veća od današnje Bugarske jer joj pripali i dijelovi današnje Srbije i Rumunjske. Bosna i Hercegovina trebala je doći pod nadzor Austro-Ugarske i Rusije uz određen stupanj autonomije. Rusija je stekla teritorije u Besarabiji i Aziji.
Grčka i Srbija bile su nezadovoljno jačanjem Bugarske, a Velika Britanija i Austro-Ugarska protivile su se odredbama Sanstefanskog mira jer je Rusiji omogućavao prevlast i izlaz na Sredozemno more. Zato su prisilile Rusiju na reviziju Sanstefanskog mira već 1878. godine na Berlinskom kongresu.
Piše: Marsela Alić
