Već se prije cara Konstantina glavno središte Rimskog Carstva počelo seliti iz Rima na istok. Primjerice, car Dioklecijan imao je svoje glavno sjedište u Nikomediji.
Rimski car Konstantin osnovao je 11. svibnja 330. godine grad nazvan njegovim imenom – Konstantinopol, kao svoju novu prijestolnicu umjesto drevnog grada Rima. Na istom je području već stoljećima ranije postojao Bizantij, grčko naselje kojim su kasnije zavladali Rimljani. Konstantinopol je svoje središte imao na poluotoku smještenom kod ulaza u Bospor, strateški i prometno važan tjesnac koji povezuje Sredozemno s Crnim morem. Sa suprotne strane Bospora nalazio se u antičko vrijeme grad Kalcedon, smješten otprilike na području današnje istanbulske četvrti Kadıköy.
Već se prije cara Konstantina glavno središte Rimskog Carstva počelo seliti iz Rima na istok. Primjerice, car Dioklecijan imao je svoje glavno sjedište u Nikomediji, današnjem İzmitu u Turskoj, smještenom uz obalu Mramornog mora. Konstantinu je novi grad poslužio kao svojevrstan Novi Rim, a ondje je dao sagraditi golemu carsku palaču, hipodrom i forume. Taj se imperijalni kompleks nalazio na području smještenom jugozapadno od kasnije palače osmanskih sultana.
Godine 395. podjelom Rimskog Carsta na dva dijela Konstantinopol postaje prijestolnicom Istočnog Rimkog Carstva, kasnije nazvanog Bizant, sve do 1453. kada ga osvajaju Osmanlije, koji za njega koriste naziv Kostantiniyye, a rjeđe Istanbul. Prijestolnicom Osmanskog Carstva bio je do njegovog pada 1923. kada je osnivanjem Republike Turske glavni grad postala Ankara. Godine 1930. izdan je zakon po kojem je iz uporabe konačno izbačeno ime Konstantinopol i smjelo se upotrebljavati samo Istanbul.
