Rimljani su opremili brodove pokretnim mostovima.
Punski ratovi (bilo ih je tri) bili su sukobi tada najmoćnije sile zapadnog Sredozemlja Kartage i Rimske Republike koja je počela svoje širenje moći koje će na kraju rezultirati ogromnim Rimskim Carstvom. Ratovi su dobili ime po latinskom nazivu za stanovnike Kartage – Puni.
Prvi punski rat trajao je od 264. do 241. godine pr. Kr., a započeo je zbog prevlasti nad žitorodnom Sicilijom. Neposredni povod rata bilo jeKartagino zaposjedanje Messane (sicilijanskog grada) kako bi kontrolirali strateški tjesnac. Kad su ih Rimljani protjerali, Kartažani najavljuju rat koji je potrajao pune 23 godine. Rat se vodio s promjenjivom srećom s tim da su Rimljani nizali pobjede na kopnu, a Kartažan na moru gdje su bili neprikosnoveni vladari.
Do preokreta je došlo kada su Rimljani uveli novi način ratovanja na moru, dosjetivši se kako da svoje kopneno umijeće prenesu na brodove. Naime, opremili su brodove pokretnim mostovima, po kojima su rimski legionari mogli prijeći na neprijateljski brod i boriti se slično kao da su na kopnu. Takav most Rimljani su nazivalicorvus. Odlučujuća bitka Prvog punskog rata dogodila se nedaleko od obale otoka Sicilije, kod Egadskog otočja , 10. ožujka davne 241. godine prije Krista.Ukupno je u bitki sudjelovalo oko 450 brodova, a Rimljani su pobijedili pod zapovjedništvom konzula Gaja Lutacija Katula. Kartaga je morala potpisati mir po nepovoljnim uvjetima.Morala je napustiti otok Siciliju i platiti odmah 1000 talenata srebra, te još dodatnih 2200 talenata tijekom 10 godina. Radilo se ukupno o količini od 96.000 kilograma srebra.
Ovom pobjedom Rimska Republika zamijenila je Kartagu kaodominantnu pomorsku silu zapadnog Mediterana, a ujedno je označila rađanje rimske mornarice, koja je pomogla širenju Rimske države u budućnosti. Ipak, Kartaga se nikad nije pomirila s ovim gubitcima te će se dogoditi još dva rata i proći će skorom 100 godina dok Kartaga napokon ne padne, a Rim postane neprikosnoveni vladar Starog svijeta.
piše: Dražen Krajcar
