Dana 31. svibnja 1947. svečano je otvoren Zagrebački velesajam, u to doba jedan od najuglednijih gospodarskih sajmova u ovom dijelu Europe. Lokacija na kojoj je isprva održan bila je u Savskoj ulici, na mjestu današnjeg Studenskog centra.
Na prvom velesajmu sudjelovalo je 12 stranih država, od toga 5 iz Istočnog bloka (SSSR, Poljska, Bugarska, Albanija, Mađarska), a čak 6 sa Zapada (Francuska, Švicarska, Nizozemska, Italija, Sjedinjene Američke Države, Belgija) i jedna iz Afrike (Egipat). Zanimljivo je da je Zagrebački velesajam iz 1947. bio i prva poslijeratna izložba u socijalističkom svijetu.
Preteča Zagrebačkog velesajma bio je Zagrebački zbor, kojeg su 1909. osnovali lokalni gospodarstvenici, a koji je odmah postao najveća gospodarska manifestacija u gradu i široj regiji. Do Prvog svjetskog rata održane su četiri sajamske priredbe na lokaciji u današnjoj Martićevoj ulici, a za vrijeme Kraljevine Jugoslavije sajam dobiva svoj stalni prostor na Savskoj cesti. Otad se sajam redovno održava svake jeseni.
Nakon Drugog svjetskog rata sajam dobiva novo ime, koje se održalo do danas, Zagrebački velesajam. Tek od 1956. godine, po odluci legendarnog zagrebačkog gradonačelnika Većeslava Holjevca, velesajam se održava na današnjoj lokaciji preko Save, na Aveniji Dubrovnik. Taj novi prostor izgrađen je na površini od 165.000 metara kvadratnih, a projektirao ga je arhitekt Marijan Haberle.
piše: Dražen Krajcar
