Na današnji dan

Prva uskotračna pruga (1862.)

Hamar–Grundsetbanen (H.G.B.) bila je jedna od prvih državnih pruga u Norveškoj koje je dao graditi parlament (Storting). Odluka o izgradnji donesena je 1857. godine za dionicu Hamar – Grundsetbanen. Carl Abraham Pihl odredio je širinu pruge na 1067 milimetara. Po početnim slovima njegovog imena takav se kolosijek nazvan je CAP kolosijek. Inženjer Pihl je odradio praksu u Engleskoj kod slavnog Roberta Stephensona. Ova je dionica otvorena 23.6.1862. Po njoj su vozile tri lokomotive, pet putničkih  i 50 teretnih vagona.

Druga uskotračna pruga povezivala je Trondheim i Støren te je otvorena 1864. godine. Uskotračna se željeznica pokazala odličnim rješenjem te je ispunila sva očekivanja. Stoga su do početka 20. stoljeća sve glavne pruge bile uskotračne. Pihl je 1883. postao prvi ravnatelj novoosnovanih Norveških željeznica. Jednom prilikom je izjavio: “Potpuno sam uvjeren da nikad neće doći dan, koliko je moguće danas predvidjeti, kad će vrsta i opseg našeg željezničkog prometa biti tolik da će normalne pruge biti bolje ili jeftinije.”

Tek nakon njegove smrti Norvežani su uvidjeli da uskotračna željeznica dugoročno ne može biti dovoljna za rastući promet. Tako je 1898. norveški parlament odlučio da se Bergensbane, pruga između Osla i Bergena, dvaju najvećih gradova, pretvori u normalnu prugu. Tek su 1949. godine proširene sve glavne pruge u Norveškoj. 

Piše: Marsela Alić


Komentari