Na današnji dan

Pobuna Nika u Konstatinopolu (532.)

Nakon poraza u bitki protiv Perzijanaca (531.) ugled bizantskog cara Justinijana je pao, pa je pokušavao izgraditi autoritet diktarskim stilom. Došlo je do pobune naroda zbog prilično strogog ophođenja prema udruženjima koja su u Carstvu imala i sportsku i političku funkciju te velikih poreza. U siječnju 532. nekoliko vođa udruženja pokrenuli su nerede te su osuđeni na smrt. Narod je molio cara pomilovanje, ali smrtna kazna nije promijenjena. Iako su udruženja bila suparnička, njihovi su se članovi udružili sa zajedničkim ciljem protiv cara. 

Dana 13. siječnja 532. na hipodromu su se održavale sportska natjecanja, a narod je počeo tražiti oslobađanje njihovih vođa. Lozinka za međusobno prepoznavanje sudionika ustanka bila je riječ Nika, što na grčkom znači Pobjedi. Po njoj je ustanak dobio ime. Istoga dana došlo je do napada na pretorij. Sljedećeg dana mase su uništavale hipodrom i zapalile arkade u glavnoj ulici Konstantinopola. Carska vojska okrutno se obračunala s prosvjednicima. Nakon što je Justinijan ipak pustio vođe udruženja, neredi nisu prestali nego su prerasli u opći ustanak, a pobunjene mase tražile su proglašenje Proba za novog cara, palile i uništavale danima. 

Justinijan je 17. siječnja pozvao narod na hipodrom i obećao da neće biti kazni, ali je narod sad tražio Hipacija za cara. Justinijanove trupe ušle su na hipodrom i izvele pokolj nad oko 30.000 osoba. Poraz ustanika je učvrstio Justinijana kao cara, a uništavanje velikog dijela grada potaknulo je Justinijana na ambicioznu gradnju u glavnom gradu Carstva. Tada je sagrađena nova Hagia Sophia. 

Piše: Marsela Alić


Komentari