Proboden je kopljem ili helebardom dok je uzaludno molio za milost.
General Albrecht von Wallenstein, carski vojskovođa iz Tridesetogodišnjeg rata, ubijen je 25. veljače 1634. godine. Bio je izvanredno ambiciozan i uspješan u svojim osvajačkim pohodima, a stekao je za to doba neviđen broj posjeda i časti u Svetom Rimskom Carstvu. Naime, premda je izvorno bio samo češki plemić, tijekom svoje je karijere stekao vojvodstvo Friedland, vojvodstvo Sagan i golemo vojvodstvo Mecklenburg, tako da je naposljetku svojom moći i bogatstvom ugrožavao i svog vladara, cara Ferdinanda II. iz dinastije Habsburg.
Njegova sve veća moć zasmetala je i ostalim knezovima Katoličke lige pa mu je car 1630. na Regensburškom saboru izbornih knezova oduzeo vrhovno zapovjedništvo. Međutim, tada se u rat na strani protestanata uključuje švedski kralj Gustav II. Adolf koji pobjedama poništava sve Wallsteinove uspjehe. U panici Ferdinand vraća zapovjedništvo Wallensteinu, koji to uvjetuje dodatnim posjedima. Poslije prvotnih uspjeha 1632. gubi Bitku kraj Lützena (iako je u njoj poginuo švedski kralj) te se povlači u Češku i počinje tajne pregovore s neprijateljem koji mu nude razne povlastice. Ipak, još jednom odlazi u bitku na strani cara te pobjeđuje Šveđane i Sase na Odri. Ponovo pokazavši svoju moć obnavlja pregovore s protestantskim taborom i Francuzima, za koje se uskoro doznaje u Beču.
Na tajnom suđenju optužen je za veleizdaju te je formirana je skupina časnika koja ga je trebala eliminirati. Ti su časnici prodrli do njegovog obitavališta u češkom Chebu, pobili ljude iz njegove pratnje i ubili ga. Wallenstein je navodno proboden kopljem ili helebardom dok je uzaludno molio za milost. U trenutku pogibije bio je u 51. godini, a netom prije ubojstva spremao se pridružiti švedskim snagama.
piše: Dražen Krajcar
