10.02.

Osnovana Matica ilirska (1842.)

Osnovana Matica ilirska (1842.)

Jedna od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova – Matica hrvatska utemeljena je 10. veljače 1842. pod imenom Matica ilirska. Njeno osnivanje službeno je predložio grof Janko Drašković, jedan od najutjecajnijih pripadnika hrvatskog narodnog preporoda. Grof Drašković bio je predsjednik Ilirske čitaonice, starije ustanove (osnovane 4. kolovoza 1838.) u čijem je okrilju Matica ilirska nastala.

Izvorna je svrha Matice ilirske bilo izdavanje klasika hrvatske književnosti i drugih djela na hrvatskom jeziku u cilju promicanja narodnog preporoda, odnosno razvijanja nacionalne svijesti i kulturnog prosvjećivanja. U užem smislu Matica je predstavljala novčanu glavnicu namijenjenu tiskanju takvih djela.

Janko Drašković, koji je postao i prvim predsjednikom Matice ilirske, o tome je izrekao sljedeći govor: „Najpoglavitija svrha društva našega jest: nauku i književstvo u našem narodnom jeziku rasprostranjivati i priliku mladeži našoj dati, da se domorodno izobrazi. Ovamo najviše spada utištenje vrstnih knjiga za priličnu cijenu. Mi imademo mnogo starih i glasovitih djela iz 16. i 17. vijeka – kad još njemačka literatura u zibci bijaše – Čubranovića, Ranjinu, Zlatarića, Gundulića, Palmotića, Gjorgjića i mnoge ine. Ove dakle našim organičkim (glasoshodnim) pravopisom preštampati želja je jednoglasna svih onih, kojim su ove stare klasičke po duhu i ukusnoj krasoti jednako dične knjige poznate. Ovim putem bi ne samo slavu u književnom svijetu postigli nego bi takodjer i našim domaćim spisateljem, koji vrstno kakovo djelo sastave, znatnu pomoć dali“.

Prvi tajnik Matice bio je Vjekoslav Babukić, a u to vrijeme počinje izdavanje književnog i znanstvenog časopisa Kolo. Već 1844. tiskan je Gundulićev Osman, s dopjevima Ivana Mažuranića i rječnikom Ivana i Antuna Mažuranića. Godine 1874. napušta se ilirstvo te ustanova dobiva današnje ime Matica hrvatska. Ustanova je djelovala kontinuirano sve do 1972. kada je komunističke vlasti zatvaraju zbog aktivne uloge u Hrvatskom proljeću. Nakon uspostave višestranačja Matica hrvatska 1990. obnavlja svoj rad.

Tijekom djelovanja na čelu Matice bili su istaknuti kulturni radnici kao: Ambroz Vranyczany, Ivan Mažuranić, Matija Mesić, Ivan Kukuljević Sakcinski, Tadija Smičiklas, Dragutin Domjanić, Gustav Krklec, Hrvoje Iveković, Petar Šegedin, Vlado Gotovac, Igor Zidić i drugi.

Suvremena Matica hrvatska izdaje 20-ak redovnih biblioteka, u kojoj se ističe Stoljeća hrvatske književnosti, u kojoj je objavljeno više od stotinu naslova. Objavljuje i dvotjednik Vijenac književni list za umjetnost, kulturu i znanost, Hrvatsku reviju, časopis za književnost, umjetnost i kulturu življenja, te književni i znanstveni časopis Kolo.

piše: Dražen Krajcar

Facebook Comments

Vezani članci