Dana 24. rujna 1853. Francuska je formalno zaposjela područje Nove Kaledonije u Tihom oceanu (Melanezija). Ekspediciju koja je zaposjela to otočje predvodio je admiral Febvrier Despointes. Francuska je u to doba bila carstvo pod Napoleonom III. (nećakom Napoleona Bonapartea). Francuzi su glavni grad Nove Kaledonije nazvali Port-de-France, no danas on nosi ime Nouméa.
Zanimljivo je da su Francuzi koristili Novu Kaledoniju kao kažnjeničku koloniju, slično kao što su Britanci koristili Australiju. Taj status zadržala je do 1897., a ukupno je tamo naseljeno oko 22.000 kažnjenika. Među njima bilo je i oko 4200 političkih zatvorenika uključujući neke od pripadnika Pariške komune 1871. godine. Domorodci, poznati kao Kanaci, bili su desetljećima isključeni iz političkog života i većine zanimanja te prisiljeni raditi teške fizičke poslove.
Danas je Nova Kaledonija jedna od najneobičnijih sastavnica Francuske u administrativnom smislu. Naime, ona jedina ima status kolektiviteta sui generis, što joj daje svojevrsnu autonomiju. U budućnosti je moguće i odvajanje Nove Kaledonije od Francuske, čime bio ona postala nezavisnom državom.
Nova Kaledonija sastoji se od jednog velikog otoka (imena Grande Terre, s 16.372 četvornih kilometara) i više manjih otoka. Ukupna je površina Nove Kaledonije čak 18.576 četvornih kilometara, što znači da je veća od Crne Gore, a ne zaostaje mnogo ni za Slovenijom i Izraelom. Na njoj živi oko 270.000 ljudi raznolikog porijekla, od Kanaka preko Polinežana i stanovnika jugoistočne Azije do Europljana.
Piše: Boris Blažina
