Tamošnji su stanovnici u razdoblju britansko-francuskog kondominija mogli birati između procesuiranja po francuskim i britanskim zakonima.
Dana 30. srpnja 1980. godine nezavisnost je dobio Vanuatu, otočna država smještena u Tihom oceanu. Riječ je o državi koja se sastoji od osamdesetak otoka koji u zemljopisnom smislu pripadaju Novim Hebridima i Melaneziji. Najveći otok Vanuatua nosi naziv Espiritu Santo (Sveti Duh na španjolskom jeziku), a prekriva gotovo 4.000 četvornih kilometara. Najnaseljeniji otok Vanuatua nosi ime Efate, a na njemu živi oko 66.000 stanovnika. Na tom se otoku ujedno nalazi i glavni grad države Vanuatu – Port Vila.
U kolonijalnoj prošlosti područje današnjeg Vanuatua nazivano je Novim Hebridima, prema škotskom otočju imena Hebridi. Novi Hebridi bili su među kolonijalnim posjedima diljem svijeta specifični po tome što su još od početka 20. stoljeća bili u zajedničkom britansko-francusko vlasništvu. Takav je tip kolonijalne vladavine nazivan kondominijem (lat. condominium, u značenju suvlasništva). Tamošnji su stanovnici u razdoblju britansko-francuskog kondominija mogli birati čak i između procesuiranja po francuskim i britanskim zakonima. Istodobno su postojala i dva kolonijalna poglavara (tzv. rezidentni povjerenici), od kojih je jedan bio francuski, a drugi britanski. Posljednji britanski, prije spomenutog ostvarenja nezavisnosti Vanuatua, bio je Andrew Christopher Stuart, a francuski Jean-Jacques Robert.
