Njegova kobna posljednja ekspedicija krenula je pomoću hidroaviona Latham 47 na spasilačku operaciju prema Arktiku, pronaći izgubljeni talijanski zračni brod Italia istraživača Umberta Nobilea.
Dana 18. lipnja 1928. godine netragom je nestao znameniti norveški polarni istraživač Roald Amundsen. Prethodno se bio proslavio ekspedicijom pri kojoj je kao prvi istraživač u povijesti osvojio Južni pol (1911. godine). Osim toga, sudjelovao je na ekspediciji koja je prva u povijesti preletjela Sjeverni pol (1926. godine), a koju se ujedno smatra i prvom ekspedicijom čiji je dolazak do tog pola neupitan (za ranije ekspedicije do Sjevernog pola upitno je jesu li ga uistinu dosegle). Amundsen je, dakle, prije svog nestanka bio slavan kao osvajač obaju Zemljinih polova, a ujedno je i prva osoba u povijesti kojem je takav dvostruki pothvat uspio.
Njegova kobna posljednja ekspedicija, tijekom koje je nestao, krenula je pomoću hidroaviona Latham 47 na spasilačku operaciju prema Arktiku. Cilj im je bio pronaći izgubljeni talijanski zračni brod Italia, koji je pod vodstvom talijanskog istraživača Umberta Nobilea nestao pri povratku sa Sjevernog pola. Amundsen je s posadom hidroaviona poletio s norveškog otoka Spitsbergena, a pretpostavlja se da se njihova letjelica zatim srušila u magli na području Barentsovog mora, otprilike između spomenutog otoka i Sjevernog pola. Premda je i za njima zatim bila organizirana spasilačka ekspedicija, nijedna od osoba koje su putovale u tom hidroavionu nije pronađena. Roald Amundsen imao je u trenutku nestanka 55 godina.
Naknadne potrage za Amundsenovim srušenim zrakoplovom organizirane su čak i u 21. stoljeću, no također nisu dale rezultate. Na sjevernom rubu otoka Spitsbergena Amundsenu je u međuvremenu podignut spomenik, a po njemu je nazvana velika polarna postaja na Južnom polu, kao i pozamašan krater na Mjesecu koji se nalazi u blizini mjesečevog južnog pola. Općenito ga se smatra vodećim polarnim istraživačem u cjelokupnoj ljudskoj povijesti.
