Počinitelj je osuđen na smrt i smaknut na giljotini.
Anarhist Auguste Vaillant izveo je napad bombom u francuskom parlamentu u Parizu 9. prosinca 1893. godine. Donji dom parlamenta bio je smješten u palači Bourbon u Parizu, a ondje se sastaje i danas. Riječ je bila o velikoj polukružnoj dvorani, a anarhist je bombu, koja je bila kućne proizvodnje, bacio s javne galerije među sjedišta zastupnika.
Sjednicom je u to vrijeme predsjedao Charles Dupuy, koji je prethodno bio i francuski premijer. Ekspolozija nije bila osobito jaka, ali je ipak ranila dvadesetak zatupnika. Kasnije je Vailllant izjavio da mu ionako nije bila namjera ubiti, nego raniti što više političara. Kao razlog za napad naveo je osvetu za smaknuće kolege anarhista Ravachola (pravim imenom Françoisa Claudiusa Koenigsteina).
Vaillant je uhićen ne mjestu događaja, a na suđenju mu je izrečena smrtna kazna. Smaknut je na giljotini 3. veljače 1894. godine tj. manje od dva mjeseca nakon atantata. Reakcija Francuske vlade na Vaillantov napad sastojala se u donošenju izrazito oštrog zakona za progon sličnih anarhista i njihovih suradnika.
Inače, anarhistički je pokret uzeo velikog maha krajem 19. i na početku 20. stoljeća. Primjerice, 1898. godine jedan je anarhist ubio austrijsku caricu Elizabetu (Sissi), a 1900. godine ubijen je i talijanski kralj Umberto I.
piše: Dražen Krajcar
