07.07.

Miroslav Krleža – najveći hrvatski pisac 20. stoljeća – 1893.

Miroslav Krleža – najveći hrvatski pisac 20. stoljeća – 1893.

Iako je bio bliski prijatelj jugoslavenskog vlastodršca Josipa Broza Tita, to ga nije omelo da potpiše poznatu Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika.

Književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski i jedan od najboljih europskih pisaca 20. stoljeća, Miroslav Krleža rodio se 7. srpnja 1893. godine u Zagrebu. Krleža je pisao drame, kritike, eseje, romane,feljtone, pjesme i vodio je mnogobrojne polemike. U političkom smislu bio je ljevičar i pristaša komunizma te bio blizak vlasti čiji je povremeno bio ideolog na području umjetničkog stvaralaštva.

Krležini najpoznatiji romani su: Povrtak Filipa Latinovitza, Na rubu pameti, Banket u blitvi i Zastave. Njegovo najveće poetsko ostarenje su legendarne Balade Petrice Kerempuha (1936.) koje su inspirirane nepravdom nad hrvatskim pukom, a pisane su kajkavskim narječjem. Ciklus objedinjen u zbirku Hrvatski bog Mars (1947.) spada među najbolju proturatnu prozu, a među novelama tzv. malograđanskog kruga ističu se: In extremis, Veliki meštar sviju hulja, Smrt bludnice Marije i dr. Najpoznatije drame, u kojima problematizira uspon i moralni pad visoke buržoazije, su: Gospoda Glembajevi, Leda, U agoniji, Aretej i Saloma.

Krležini eseji, memoarski zapisi i dnevnici spadaju u sam vrh svjetske književnosti te se očekivalo da će dobiti Nobelovu nagradu za književnost, ali ta ga je čast zaobišla.

Iako je bio bliski prijatelj jugoslavenskog vlastodršca Josipa Broza Tita, to ga nije omelo da potpiše poznatu Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika u kojoj se traži da se umjesto srpsko-hrvatskog omogući ravnopravnost svih jezika naroda Jugoslavije. Zbog toga je bio prisiljen dati ostavku u Centralnom komitetu Saveza komunista Hrvatske. Također, Krleža se zauzeo kod Tita da se smanji zatvorska kazna budućem hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu.

Ustrojio je Leksikografski zavod u Zagrebu, koji danas nosi njegovo ime, a jedna je od četiri najvažnije hrvatske institucije (uz HAZU, Maticu hrvatsku i Sveučilište).

Miroslav Krleža je umro 1981. godine, a pokopan je na zagrebačkom groblju Mirogoj.

piše: Dražen Krajcar

Facebook Comments

Vezani članci