12.08.

Matija Petar Katančić – prevoditelj Svetog pisma na hrvatski (1750.)

Matija Petar Katančić – prevoditelj <em>Svetog pisma</em> na hrvatski (1750.)

Autor je prve arheološke rasprave u Hrvatskoj u kojoj opisuje rimski miljokaz pronađen kod Osijeka.

Svestrani hrvatski franjevac – pjesnik, estetičar, književni teoretičar, prevoditelj, leksikograf, arheolog, kartograf, povjesničar, geograf i numizmatičar – Matija Petar Katančić rodio se 12. kolovoza 1750. godine u Valpovu. Školovao se u Pečuhu, Budimu, Baji, Segedinu i Osijeku. U Baču u Bačkoj završio je franjevački novicijat i primio ime Petar, a za svečenika je zaređen 1775. godine.

Nakon studija radi kao profesor u Osijeku, Zagrebu i Pešti, gdje je bio i kustos Sveučilišne biblioteke. Godine 1800. prisilno je umirovljen. Potom je, kao izopćenik, živio u franjevačkom samostanu u Budimu.

Svoju erudiciju Katančić je iskazivao u mnogobrojnim znanstvenim disciplinama. Ispitivao je etnički karakter naroda na Balkanu (Filološko istraživanje o pradavnoj domovini Hrvata), istraživao je domaće starine, geografiju hrvatskih krajeva u rimsko doba, geografiju staroga vijeka, stari jezik Panonaca (Ogled filologije i geografije Panonaca). Pisao je i o numizmatici (Osnove numizmatike). Smatra se začetnikom moderne hrvatske arheologije, autor je prve arheološke rasprave u Hrvatskoj, Rasprava o miljokazu, u kojoj opisuje rimski miljokaz pronađen kod Osijeka.

Katančić je i prvi prevoditelj Svetoga pisma na hrvatski jezik tiskanog u cijelosti (1831.).

Pjesnički opus nije mu velik, a ističe se zbirka Jesenski plodovi koja je napisana pod utjecajem klasicističkog pjesništva po ugledu na Horacija. U rukopisu mu je ostao hrvatsko-latinski (Pravoslovnik) i latinsko-hrvatski (Etymologicon Illyricum) rječnik te opsežna autobiografija, za koju se danas ne zna gdje se nalazi.

Matija Petar Katančić umro je 1825. u Budimu.

Piše: Dražen Krajcar

Facebook Comments

Vezani članci