16.03.

Masovno spaljivanje katara – 1244.

Masovno spaljivanje katara – 1244.

Godine 1209. papa Inocent III. proglasio je križarski rat protiv albigenza, kršćanske vjerske skupine u južnoj Francuskoj koja spada među katare, a donekle je slična bosanskim bogumilima. Albigenzi su vjerovali u postojanje dva univerzalna principa, jedan dobar, a drugi zao (dualizam). Iz dobrog principa potječe duhovno, a iz zlog materijalno, ovozemaljsko. Dobri Bog poslao je Krista da pouči ljude kako će se osloboditi materijalnog i tako čisti ući u svoju pravu nebesku domovinu. Pozivanjem na strogu askezu i siromaštvo, kao i otklonom od službene crkvene doktrine, došli su u sukob s Katoličkom Crkvom. Pokretu su se pridružili neki francuski velikaši s ciljem svrgavanja francuskog kralja.

Kako pokušaji vraćanja katara Crkvi nisu uspjeli, izbio je navedeni križarski rat, koji je prerastao u 20-godišnji građanski sukob. Obračun s katarima bio je notorno krvav i beskompromisan. U ratu je ukupno ubijeno između 200.000 i milijun katara te su oni gotovo fizički istrijebljeni, zbog čega neki stručnjaci smatraju da se radi o genocidu. Iako je 1929. rat službeno završen, neke izolirane grupe katara nastavile su pružati otpor. Jedna od njih držala je dvorac Montségur blizu poznatog utvrđenog grada Carcassonne. U jednom su trenutku katari iz dvorca ubili dvojicu predstavnika inkvizicije, pa je odlučeno da utvrda mora biti neutralizirana.

Okupila se kraljevska vojska od 10.000 vojnika i 1243. stavila dvorac pod opsadu. Dvorac je branilo 100 vojnika, a u njemu je još bilo nepoznat broj izbjeglica i pacifističkih katara koji su se odbili boriti. Napadači su uspjeli prisiliti posadu na predaju tek nakon 10 mjeseci mukotrpne opsade. Uvjet predaje bio je da se branitelji, ukoliko žele preživjeti, moraju odreći katarskog krivovjerja. Između 210 i 215 katara odbili su to učiniti te su spaljeni na lomači. Prihvatili su smrtnu presudu bez odupiranja ili protesta.

Facebook Comments

Vezani članci