24.09.

Marijan Derenčin – političar koji se satirom obračunavao s neistomišljenicima – 1836.

Marijan Derenčin – političar koji se satirom obračunavao s neistomišljenicima – 1836.

Zagovarao je hrvatsku kao državu s ograničenom samostanošću.

Književnik, pravnik, novinar i političar Marijan Derenčin rodio se 24. rujna 1836. godine u Rijeci. U rodnom gradu završio je gimnaziju, a pravo je diplomirao i doktorirao u Beču. Vrativši se u Rijeku radi kao javni bilježnik te se uključuje u politički život kao član Narodne stranke i dugogodišnji saborski zastupnik.

U vrijeme bana Ivana Mažuranića postaje odjelni predstojnik za pravosuđe (1876. do 1883.). Na toj poziciji izradio je više suvremenih zakona, a posebno se posvetio poboljšanju zatvorskog sustava. Godine 1880. pristupa Neodvisnoj narodnoj stranci protiveći se južnoslavenskoj ideji, ali i pravaškom zahtjevu za samostalnom hrvatskom državom. U mnogobrojnim polemičkim tekstovima zagovara ideju Hrvatske kao države s ograničenom samostanošću u sklopu dualistički uređene Monarhije.

Derenčin je bio i stručnjak za kazneno pravo, kriminolog i penolog. Bio je dio odvjetničkog tima na suđenju sveučilištarima ( Radić, Vidrić…) koji su 1895. godine na Trgu bana Jelačića spalili mađarsku zastavu.

Anonimno je tiskao alegorijski dramolet Zaruke Hrvatske, u kojem se zauzimao za teritorijalni integritet hrvatskih zemalja. Napisao je nekoliko dramskih tekstova, većinom satira na aktualno političko stanje u kojima se obračunavao s političkim neistomišljenicima – Loubet u Alžiru, Slijepčeva žena, Primadona, Tri braka, Ladanjska opozicija, Ministerijalni savjetnik i druge. Pisao i politološka djela, a najznačajnije je Evolucija političkih ideja. Kao novinar pokrenuo je i uređivao riječki tjednik Pravnik.

Marijan Derenčin preminuo je u Zagrebu 1908. godine.

Piše: Dražen Krajcar

Facebook Comments

Vezani članci