Kratkotrajna Republika Prekmurje, ili Murska Republika, ukinuta je 6. lipnja 1919. nakon što su u nju umarširale trupe Mađarske Crvene Armije. Prekmurje je prostor sjeverno od rijeke Mure koji je bio u sklopu Kraljevine Ugarske, u okviru Austro-Ugarske Monarhije. U biti to je bilo granično područje između Ugarskog i Austrijskog dijela koje je bilo pretežito naseljeno Slovencima. Pored njih na tom teritoriju živjeli su Mađari (20 %), Austrijanci (8 %) i Hrvati (3 %).
Tijekom Prvog svjetskog rata u Prekmurju su se kao vođe isprofilirali katolički i evangelički svećenici. Prvi su se zalagali za otcjepljenje od Mađarske, dok su drugi bili za ostanak u Ugarskom Kraljevstvu uz priznavanje nacionalnih prava. Međutim, kada je u Budimpešti, nakon kraja Prvog svjetskog rata, proglašena Mađarska Sovjetska Republika katolici i evangelisti udružuju se u strahu od komunističke opasnosti.
Dana 29. svibnja 1919. Vilmoš Tkalec, socijaldemokrat, vojnik i krijumčar, u Murskoj Suboti, uz potporu seoskog stanovništva, proglasio je Mursku Republiku. Tkalec je izabran za predsjednika, a kapetan Pernetzky za zapovjednika oružanih snaga. Samoproglašenu državu priznala je samo Austrija, a nije imala ni potporu među lokalnim stanovništvom koje se željelo priključiti Kraljevini SHS. Nakon upada Mađarske Crvene armije Repulika je ukinuta, a nakon sloma Mađarske Sovjetske Republike Prekmurje je zauzela vojska Kraljevine SHS.
Vilomoš Tkalec pobjegao je u Austriju, gdje je promijenio ime u Vilmos Tarcsay, i napisao prekmurski udžbenik Vend-szlovenszka kniga cstenyá. Kasnije se preslio u Budimpeštu gdje je i umro 1950. godine.
piše. Dražen Krajcar
