Berberi s područja današnje Libije objavili su rat SAD-u 10. svibnja 1801. godine. Dakako, Sjedinjene Američke Države bile su u to doba još uvijek razmjerno mlada država (nezavisnost od Britanaca ostvarili su samo dvadesetak godina ranije). Do rata je došlo jer je paša ejaleta Tripolitanije zahtijevao da mu novoprisegnuta američka Vlada predsjednika Thomasa Jeffersona isplati 225.000 u ime danka (taj su danak Amerikanci prethodno plaćali da berberski gusarski brodovi ne bi napadali američke brodove).
Predsjednik Thomas Jefferson odbio je platiti danak paši pa je ovaj najavio rat SAD-u. Simbol objave rata bilo je rezanje koplja američke zastave pred konzulatom u Tripoliju (današnja Libija). Ratoborni paša koji je objavio rat zvao se Jusuf Karamanli i nominalno je vladao u ime Osmanskog Carstva. Ipak, njegov ejalet zvan Tripolitanija imao je znatnu autonomiju, a njegovi su gusari pljačkali brodove na Sredozemnom moru.
Rat koji je izbio naziva se u američkoj historiografiji Prvim berberskim ratom (engl. First Barbary War). Trajao je oko četiri godine, a znatnu ulogu u njemu odigrao je američki ratni brod USS Enterprise (kasnije je tim imenom nazvan i poznati američki nuklearni nosač zrakoplova). Amerikancima su se pridružili Šveđani, a rat je završio porazom Berbera. Međutim, Amerikanci su pristali platiti Berberima 60.000 dolara za slobodu svih svojih građana na berberskom teritoriju.
