Vatikan je danas najmanja država na svijetu, površine samo 44 hektara. U ranijim stoljećima, kad Italija još nije bila ujedinjena, Papinska Država obuhvaćala je prostor cijele središnje Italije.
Znameniti Lateranski ugovor između Svete Stolice i Kraljevine Italije, kojim je formirana je država Vatikan, ratificiran je 7. lipnja 1929. godine. U ranijim stoljećima, kad Italija još nije bila ujedinjena, Papinska Država obuhvaćala je prostor cijele središnje Italije (na prostorima današnjih talijanskih pokrajina Umbrije, Lacija, Romagne i Marche). Ujedinjenjem Italije, papinski teritorij sveden je na grad Rim, a kasnije je još sužen. Konačno, Mussolinijeva fašistička vlada potpisala je 1929. godine s crkvenim predstavnicima sporazum kojim su točno određene granice države Vatikan. Time je stvorena danas najmanja država na svijetu, površine samo 44 hektara.
Nova država je, osim glavnine teritorija na Vatikanskom brežuljku u Rimu (oko bazilike sv. Petra), dobila i niz ekstrateritorijalnih posjeda unutar Italije, koji su u vlasništvu Svete Stolice i imaju sličan ekstrateritorijalni status kao strana veleposlanstva u nekoj zemlji. Ti posjedi su primjerice poznati Castel Gandolfo (ljetna papinska rezidencija jugoistočno od Rima), zatim važne bazilike u Rimu, te niz sveučilišnih zgrada i palača u Rimu u kojima imaju sjedište institucije Katoličke crkve. Navedeni ugovor kojim je formiran Vatikan naziva se Lateranski prema Lateranskoj palači u Rimu, gdje je su pape imali sjedište prije preseljenja u Vatikan. U ime Svete Stolice Lateranski ugovor potpisao je državni tajnik kardinal Pietro Gasparri, a u ime kraljevine Italije sam fašistički Duce Benito Mussolini.
