Carigradske zidine, koje su glasile za jedne od najsnažnijih na svijetu, nisu bile do tada nikada probijene.
Križarski su ratnici probili zidove Carigrada, tijekom napada na taj grad u Četvrtom križarskom ratu, 12. travnja 1204. godine. Taj je rat bio neobičan upravo po tome što su se križari, umjesto na neprijatelje kršćanstva, usmjerili na osvajanje kršćanskih gradova i teritorija. Primjerice, prethodno su osvojili i grad Zadar, u korist Mlečana (takav je dogovor s križarima postigla Mletačka Republika kad se pokazalo da križari nemaju sredstava za plaćanje prijevoza u Svetu Zemlju).
Carigradske zidine, koje su glasile za jedne od najsnažnijih na svijetu, nisu bile do tada nikada probijene. Ipak, križari su kod obala Zlatnog roga uspjeli doći do zidina i osvojiti nekoliko tornjeva. To je prvotno omogućilo ulazak manjem broju križara u grad. Navodno su u zidu napravljene manje rupe kroz koje se odjednom moglo provući samo po nekoliko križara.
Malo po malo, križari su uspjeli zauzeti najsjeverniji dio Carigrada, zvan Blachernae, koji im je poslužio kao uporište za osvajanje ostatka grada. Nakon potpunog osvajanja Carigrada križari su strahovito opustošili grad. Pobijeno je mnogo stanovnika toga grada, uz druge okrutnosti. Na osvojenom području križari su osnovali Latinsko Carstvo, s grofom Balduinom od Flandrije kao carem. Carigradske su zidine kasnije probijene još samo jednom – 1453. godine kad su Carigrad osvojili Osmanlije pod Mehmedom Osvajačem (ukupno je taj grad doživio tijekom svoje povijesti čak 20-ak opsada, no osvojen je samo dva puta).
piše: Dražen Krajcar
