Na današnji dan

Kraljica Viktorija započela dugovječnu vladavinu – 1837.

Majka ju je rano ujutro probudila i rekla joj da je čekaju nadbiskup Canterburyja i lord Conyngham. Viktorija ih je primila u kućnom ogrtaču, a oni su joj rekli da je postala kraljicom.

Kraljica Viktorija započela je vladanje u Velikoj Britaniji 20. lipnja 1837. godine. Dogodilo se to nakon što je umro njen stric, prethodni kralj Vilim IV., koji nije imao živih zakonitih potomaka. U tom trenutku imala je samo 18 godina i bila je neudana. Rođena pod imenom Aleksandrina Viktorija, je bila kći princa Eduarda i njemačke princeze Viktorije of Sachsen-Coburg-Saalfelda. Mladost je provela u vrlo zaštićenoj i izoliranoj sredini pod strogim nadzorom majke. Odmah nakon stupanja na vlast, Viktorija je naredila da ju se više ne naziva imenom Aleksandrina

Britanska vladajuća kuća bila je od 1714. povezana s onom Kraljevine Hannover, ali lokalni zakoni u Hannoveru nisu dozvoljavali da žena naslijedi prijestolje. Stoga je Viktorija vladala samo Ujedinjenom Kraljevinom Velike Britanije i Irske, dok je na prijestolje Hannovera zasjeo njen stric Ernest August I., čime je okončana personalna unija Britanije i Hannovera. Neiskusna vladarica u početku se oslanjala prvenstveno na premijera i savjetnika Williama Lamba, poznatijeg kao Lord Melbourne.

Krunidba nove kraljice održana je u lipnju 1838. u Westminsterskoj opatiji, a prisustvovalo joj je više od 400.000 ljudi, što je bilo dotad neviđeno mnoštvo. Tome je sigurno doprinijela novoizgrađena željeznička mreža. Utrošeno je 79.000 funti, što je u današnjoj vrijednosti oko 6,4 milijuna. Privukla je kritike i iz konzervativnih i iz liberalnih političkih krugova. Konzervativci su smatrali da se populariziranjem ceremonije narušava njeno dostojanstvo i svetost, dok su liberali prigovarali da je cijela stvar puno preskupa.

Iako je postala kraljicom, Viktorija je i dalje morala živjeti s majkom jer je bila neudana. Unatoč lošem odnosu s majkom, Viktorija nije žurila u brak te je inzistirala da njen budući suprug, princ Alfred od Sachsen-Coburga i Gothe, stekne obrazovanje potrebno za supruga moćne britanske kraljice. Vjenčali su se u veljači 1940. te imali ukupno devetero djece. Oslobodivši se majčine stege, Viktorija i njen suprug pokazali su se vrlo učinkovitim vladarskim parom.


Viktorija je vladala više od 63 godine, što ju čini jednim od najdugovječnijih monarha uopće. Za njene vladavine Britansko je Carstvo bilo na vrhuncu moći, a njenu su kraljevinu zahvatile brojne tehnološke, društvene, ekonomske i vojne promjene. Tako se 19. stoljeće u britanskoj historiografiji i popularnoj svijesti obično naziva Viktorijanskim dobom.

Piše: Boris Blažina

Komentari