Kad je objavljena vijest o završetku rata, u Bagdadu su ljudi plesali po ulicama i razuzdano slavili.
Nakon gotovo osam godina sukoba 20. kolovoza 1988. godine završio je Iransko-irački rat. Rat je započela iračka strana, invazijom Irana 1980. godine.Irak je tvrdio da želi spriječiti šijitski utjecaj Irana u regiji, dok je Iran optužio iračkog predsjednika Saddama Husseina da želi osvojiti iranska naftna polja. Zapad je pod izlikom sprječavanja širenja iranskog utjecaja u regiji otvoreno stao na iračku stranu. Izrael je, pak, strahujući od iračkog nuklearnog programa, pomagao Iranu.
Već na početku sukoba Irak je imao znatnu prednost u broju tenkova (2700 nasuprot iranskih 1740), a kasnije se ta prednost još povećavala, tako da je 1987. Irak imao preko 4500 tenkova, a Iran samo 1000. U artiljeriji je Irak također bio premoćan, kao i u broju zrakoplova, premda je u tome Iran isprva imao prednost. Irak je u nekoliko navrata upotrijebio i kemijsko oružje.
Broj žrtava Iransko-iračkog rata mjeri se u stotinama tisuća. Točan broj je teško utvrditi, a procjene se kreću za Iran od 320.000 do čak 720.000 (neki kažu i milijun). Iračana je poginulo između 150.000 i 375.000 (neki kažu i do pola milijuna). Financijski gubici iznosili su oko 600 milijardi dolara za svaku od strana, dakle ukupno oko 1200 milijardi dolara.
Iako rat nije bitnije promijenio granicu između dvije države, iračani su se smatrali pobjednicima. Kad je objavljena vijest o završetku rata, u Bagdadu su ljudi plesali po ulicama i razuzdano slavili. Naprotiv, u Teheranu, glavnom gradu Irana, kraj rata dočekan je tužnom tišinom.
piše: Dražen Krajcar
