17.07.

Konačni kraj Stogodišnjeg rata (1453.)

Konačni kraj Stogodišnjeg rata (1453.)

Engleski kraljevi nakon toga nisu više pokušavali osvojiti francusko prijestolje, premda su u tituli zadržali naslov francuskih vladara do 1801. godine.

Sedamnaestog srpnja 1453. godine konačno je završio famozni Stogodišnji rat između Engleske i Francuske. Jedan od najdužih ratova u povijesti trajao je ne 100 nego čak 116 godina, od 1337. do 1453. godine. Srećom, rat se vodio s duljim ili kraćim prekidima. Osnovni uzrok rata bilo je englesko polaganje prava na francusko prijestolje. Naime, kad je posljednji direktni potomak francuske kraljevske dinastije Capet umro bez sinova, engleski kralj Edward III. tvrdio je da on treba postati francuski kralj jer je bio sin kraljice Isabelle, kćeri prethodnog francuskog kralja. Engleski kraljevi su se, dakle, od tog vremena smatrali zakonitim kraljevima Francuske i pokušavali su osvojiti francuski teritorij i tako ostvariti svoju vlast nad njime (i u svoj grb su stavili zlatne francuske ljiljane pored engleskih lavova).

Stogodišnji rat je dosegao vrhunac 1420-tih, kad su Englezi uz pomoć Burgunđana zauzeli cijelu sjevernu Francusku, a engleski kralj Henrik VI. svečano je krunjen u Parizu za francuskog kralja. Tek je nadljudski napor Ivane Orleanske spasio Francusku od potpunog sloma. Ta je 17-godišnja djevojka povela Francuze u oslobodilačke bitke i uskoro su Englezi potisnuti iz većeg dijela Francuske. Ipak, borbe su se nastavile do spomenutog dana, kad su Englezi konačno poraženi. Engleska vojska pod zapovjedništvom Johna Talbota, grofa od Shrewsburyja, poražena je kod grada Castillona, 30 km od Bordeauxa. Engleskom zapovjedniku Talbotu ubijen je konj topovskom kuglom, pa je pao i ostao zarobljen pod konjskim truplom. Ugledao ga je francuski vojnik i ubio sjekirom. Engleski kraljevi nisu više nakon toga pokušavali osvojiti francusko prijestolje, premda su u tituli zadržali naslov francuskih vladara sve do 1801. godine.

Facebook Comments

Vezani članci