Germansko pleme Vandala bilo je nevjerojatno pokretno. S područja današnje Poljske došlo je na jug Španjolske, pa provalilo u sjevernu Afriku.
Germansko pleme Vandala osvojilo je sjevernoafrički grad Kartagu 19. listopada 439. godine. Dogodilo se to na 641. obljetnicu pobjede Rimljana nad kartaškom vojskom predvođenom Hanibalom.
Kako je jedno germansko pleme završilo u sjevernoj Africi? Naime, Vandali su isprva živjeli, po svemu sudeći, na području današnje Poljske. U periodu kasnijeg Rimskog Carstva došlo je do znatnog pomicanja plemena u Europi, uvelike zbog nadiranja napadača s istoka (iz Azije), poput Huna. Vandali su bili potisnuti na zapad, a kako je Rimsko Carstvo slabilo, ušli su i unutar njegovih granica. Od svih germanskih plemena Vandali su izgleda bili najpokretniji. Ušavši u Galiju (današnja Francuska), nastavili su kasnije prema Hispaniji (današnja Španjolska) u kojoj su došli skroz do juga.
Moćni vandalski kralj Gejzerik poveo je zatim Vandale preko Gibraltarskog tjesnaca u Afriku. Putem su nanosili strahovita razaranja. Tijekom vandalske opsade grada Hipona u današnjem Alžiru, umro je i slavni crkveni pisac sv. Augustin, jedan od najpoznatijih teologa u povijesti Crkve.
Vandali su učvrstili svoju vlast u sjevernoj Africi, a kralj Gejzerik vladao je iz Kartage. Godine 455. opljačkali su i sam grad Rim, uzevši iz njega mnoge dragocjenosti. Budući da je kasnije Rim postao simbol civilizacije, kulture i katoličanstva, u 18. stoljeću je termin vandalizam počeo označavati barbarski napad na te vrijednosti.
