Na današnji dan

Janus Pannonius – humanist, pjesnik, astronom i slavonski ban – 1472.

Janus Pannonius već je u mladosti dobio utjecajne položaje na dvoru kralja Matije Korvina. Postao je kraljičinim kancelarom, a uskoro je izabran i za biskupa Pečuha. Godine 1469. imenovan je i slavonskim banom.

Dana 27. ožujka 1472. godine umro humanist Janus Pannonius, poznat i kao Jan Panonije te Ivan Česmički. U mladosti se Janus Pannonius školovao u Italiji (Ferrara, Padova), gdje je prihvatio duh humanizma te se proslavio kao pjesnik. Boraveći u Italiji posjetio je i Rim, Firencu te Veneciju gdje se družio sa vodećim humanistima toga doba.

Janus Pannonius vratio se u srednjim dvadesetim godinama svog života u Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo, gdje je dobio utjecajne položaje na dvoru kralja Matije Korvina. Postao je kraljičinim kancelarom, a uskoro je izabran i za biskupa Pečuha. Godine 1465. Pannonius je po želji kralja vodio poslanstvo u Rim da od pape Pavla II. zatraži pomoć u ratu s Osmanlijama. Na talijanskom prostoru  je obnovio stare veze i nabavio niz važnih latinskih i grčkih tekstova te time dobio nov poticaj za gajenje humanističkih znanosti.

Pannoniusov  književni rad, čitav na latinskom, obuhvaća dulje pjesme u heksametru, elegije, epigrame te prijevode sa grčkog. Osim toga bavio se i atronomijom te se kretao u krugu koji je razmatrao ideju o heliocentričnom sustavu, a na čelu kojeg je bio Ivan Vitez od Sredne.

Godine 1469. imenovan je Janus Pannonius i slavonskim banom, zajedno s Ivanom Thuzom, ali su ubrzo obojica smijenjeni.


Nakon što je s Ivanom Vitezom od Sredne organizirao neuspjelu pobunu protiv kralja Matije Korvina, Janus Pannonius odlučio je otići iz Ugarske pobjeći u Italiju. Na putu je zastao u Medvedgradu, utvrdi na obroncima Medvednice pokraj Zagreba, a ondje ga je zatekla smrt. Isprva je bio pokopan u pavlinskom samostanu u Remetama, ali mu je dvije godine kasnije tijelo preneseno u katedralu u Pečuhu, gdje se i danas nalazi.

Komentari