08.07.

Ivan Franjo Jukić – ilirac i franjevac (1818.)

Ivan Franjo Jukić – ilirac i franjevac (1818.)

Ivan Franjo (Frano) Jukić rođen je u Banjaluci 8. srpnja 1818. godine. Zaredio se kao franjevac u Fojnici, a zatim studirao filozofiju u Zagrebu, te teologiju u Veszprému i Dubrovniku. Nakon svršetka studija radio je kao svećenik i učitelj u više bosanskohercegovačkih gradova i postao aktivan u političkom životu.

Zauzimao se za društveno-političku emancipaciju i modernizaciju Bosne koja je tada još bila pod osmanskom vlašću. Kao mladić je čak želio potaknuti ustanak protiv osmanske vlasti, ali su ga stariji kolege odvratili od toga. Povezao se Omer-pašom Latasom, vjerujući da će on kao rođeni Slaven razumjeti njegove modernizacijske ideje.

Bio je aktivan i u inozemstvu. Na primjer, 1850. je u Beču izložio program Želje i molbe kršćana Bosne i Hercegovine sa zahtjevima za gospodarskim, kulturnim, političkim i socijalnim reformama u Bosni. To ga je, međutim, dovelo u sukob s Latasom, koji ga je optužio za panslavizam i dao uhititi.

Odveden je u sužanjstvo u Carigrad 1852. godine. Iako je zahvaljujući zalaganju Antuna Mihanovića uskoro pušten, zabranjen mu je povratak u Bosnu te je ostatak života proveo u Italiji, Hrvatskoj i Austriji. Umro je osiromašen i razočaran u Beču 1857. godine.

Napisao je mnogo članaka etnografske, zemljopisne, historiografske, književnopovijesne, prosvjetno-kulturne i političke tematike te pripovijetke koje je objavljivao u hrvatskim, srpskim i talijanskim listovima, uključujući famoznu Gajevu Danicu ilirsku. Pokretač je i urednik prvog bosanskog časopisa Bosanski prijatelj. Putovao je Bosnom i sudjelovao u podizanju škola i nabavljanju školskih udžbenika i poučnih knjiga.

Bio je velik pobornik ilirizma te je zagovarao uvođenje Gajevog štokavskog pravopisa u Bosni. Planirao je osnovati književno društvo Kolo bosansko, knjižnicu, muzej, školsku zakladu i sl., ali bez uspjeha. Sakupio je i objavio mnoštvo bosanskih narodnih pjesama. Pisao je i romantičarske putopise o Bosni od kojih je najvažniji Putovanje iz Sarajeva u Carigrad 1852. godine, mjeseca svibnja. U djelu Zemljopis i poviestnica Bosne izlaže kratku povijest te zemlje te podatke o njenim granicama, gospodarstvu, prirodnim značajkama te stanovništvu i njegovim običajima.

U djelima spaja franjevačku književno-znanstvenu tradiciju s prosvjetiteljskim i nacionalnim idejama ilirskog pokreta. Bio je sklon romantičarskom viđenju stanovnika Bosne kao jedinstvene nacije.

Piše: Boris Blažina

 

Facebook Comments

Vezani članci