Najvišu vlast dobio je ajatolah Homeini, s titulom vrhovnog vođe (rahbar).
Na referendumu održanom prvog travnja 1979. godine odlučeno je da Iran postane islamska republika. Za tu odluku glasalo je 99,3 % glasača tj. 20.147.855 ljudi. Protiv je bilo samo 0,7 % tj. 140.996 glasova. Referendum je proveden nakon Iranske revolucije u kojoj je srušena dotadašnja monarhijska vlast iranskog šaha Mohammeda Reze Pahlavija. Šah je napustio zemlju, a vlast je preuzela skupina na čelu s vođom revolucije – ajatolahom Ruholahom Homeinijem.
Oblik vlasti izglasan na referendumu sugerira temeljenje države na islamskim načelima. Ipak, sam pojam republika ipak znači da postoje i neki ustupci demokraciji. Zapravo se islamsku republiku možda može smatrati nekom vrstom srednjeg puta između islamske teokracije i demokratske države.
U Islamskoj Republici Iran najvišu vlast dobio je ajatolah Homeini, s titulom vrhovnog vođe (iran. rahbar). Potrebno je napomenuti da titula ajatolah sama po sebi ne označava vođu Irana, kao što se ponekad pogrešno misli. Ajatolah je zapravo počasna titula za islamske teološke stručnjake. U svijetu danas postoji znatan broj ajatolaha. Uz vrhovnog vođu koji je u Iranu šef države, postoji i funkcija predsjednika Irana, koji je šef vlade. U Iranu je vrhovni vođa u načelu moćniji od predsjednika. Ajatolaha Homeinija na položaju vrhovnog vođe naslijedio je ajatolah Ali Hamenei, koji tu funkciju vrši i danas.
piše: Dražen Krajcar
