Ukupno je oko 60,5 % površine Idahoa u vlasništvu američke vlade.
Dana 3. srpnja 1890. godine Idaho je postao američkom saveznom državom, 43. po redu primljenom u SAD. Idaho ima razmjerno veliku površinu od 216.699 četvornih kilometara, tek nešto manju od Rumunjske, no u njemu živi samo oko 1.650.000 stanovnika. Razlog takvoj razmjerno slaboj naseljenosti leži u činjenici da je velik dio te države pokriven šumom. Od svih američkih saveznih država Idaho posjeduje, iza Aljaske i Kalifornije, najveću površinu u vlasništvu američke Nacionalne šumarijske službe (engl. National Forest Service), s čak oko 8.300.000 hektara. Ukupno je oko 60,5 % površine Idahoa u vlasništvu američke vlade, po čemu ga nadmašuju samo Nevada i Utah.
Po religijskom sastavu u Idahou najveći postotak stanovništva čine mormoni (oko 26,4 %), što od svih američkih država vrijedi još samo za Utah (jedinu američku državu s apsolutnom većinom mormonskog stanovništva). Kod grada Ketchuma u Idahou preminuo je slavni književnik Ernest Hemingway, a u toj je državi umro i milijarder John Richard Simplot, osnivač jedne od najvećih svjetskih kompanija za trgovinu krumpirom (u Idahou se proizvodi otprilike trećina sveukupnog američkog krumpira, više nego u bilo kojoj drugoj američkoj saveznoj državi). Krumpir je ujedno i službeni simbol te države. Glavni grad Idahoa zove se Boise, a u njemu i njegovoj okolici živi oko 40 % stanovništva te države.
