Na današnji dan

Hrvatski uveden kao službeni jezik u Dalmatinski sabor (1883.)

Hrvatski jezik postao je službenim jezikom u Dalmatinskom saboru 21. srpnja 1883. godine. Bila je to velika pobjeda hrvatske narodne opcije u Dalmaciji.

Zasebni Dalmatinski sabor u Habsburškoj Monarhiji osnovan je nakon doba apsolutizma 26. veljače 1861. godine tzv. Veljačkim patentom (svojevrsnim pseudoustavom). Sabor je od početka djelovanja bio pod dominacijom tzv. autonomaša, koji su se zalagali za javnu uporabu talijanskog jezika i odbijali bilo kakvo povezivanje s ostalom Hrvatskom. Njihov istaknuti vođa bio je splitski gradonačelnik Antonio Bajamonti. Tako su do 1866. autonomaši imali veliku većinu u Dalmtinskom saboru, te su svi izaslanici u Carevinskom vijeću u Beču bili iz njihovih redova. Nakon sklapanja Austro-Ugraske nagodbe (1867.) Dalmacija je pripala Austrijskoj polovici Monarhije, dok su Hrvatska i Slavonija pripojene Ugarskom dijelu. To je još više išlo na ruku autonomašima.

Ipak, vremenom se takvo stanje mijenja te sve više jača hrvatski narodni preporod koji predvodi Narodna stranka čiji su prvaci bili Mihovil Pavlinović, Miho Klaić i Šime Ljubić, a koji potporu imaju u katoličkoj crkvi. Napokon 1870. narodnjaci osvajaju 26 od 43 mjesta u Saboru te formiraju i Zemaljski odbor, to jest najvišu izvršnu vlast Kraljevine Dalmacije.

Nakon toga polako narodnjaci osvajaju vlast u gradovima, a vrhunac je izborna pobjeda u Splitu 1882. godine. Uskoro su u svim mjestima Dalmacije, osim u Zadru, pale autonomaške vlasti i više se nikada nisu vratile u njihove ruke. To je omogućilo da se na spomenutoj sjednici Sabora 1883. hrvatski uvede kao službeni jezik u Dalmatinskom saboru i Zemaljskom odboru.

piše: Dražen Krajcar


Komentari