Ostarjeli feldmaršal kandidirao se na izborima da spriječi Hitlerove ambicije.
Paul von Hindenburg pobijedio je na predsjedničkim izborima u Njemačkoj svog protukandidata Adolfa Hitlera 10. travnja 1932. godine. Bilo je to oko godinu dana prije nego su nacisti preuzeli vlast u Njemačkoj. Hindenburg je bio ugledni feldmaršal, koji je vodio njemačku vojsku u prethodnom, Prvom svjetskom ratu.
Hindenburg je bio njemački predsjednik još od 1925. godine, dakle uoči ovih izbora već je bio odradio jedan mandat od 7 godine. Želio se pred izbore umiroviti (već je bio u 85. godini), ali je ipak nastupio na njima, upravo zato da Hitler ne bi postao novi njemački predsjednik.
Hitler i njegova nacistička stranka (NSDAP) već su uoči tih predsjedničkih izbora bili velika snaga u parlamentu (njem. Reichstagu). Naime, imali su 107 zastupnika, a jači su bili samo socijaldemokrati (SPD) sa 143 zastupnika. Opasni su bili i komunisti sa 77 zastupnika. Hitler je pobjedom na predsjedničkim izborima želio osigurati daljnje jačanje nacista, a po mogućnosti preuzeti i svu vlast u zemlji na diktatorskoj osnovi. Hindenburg se toga bojao pa je izašao kao protukandidat Hitleru.
Treći razmjerno jaki kandidat, uz Hitlera i Hindenburga, bio je komunist Ernst Thälmann. Samo njih trojica uspjeli su prijeći 10 % u prvom krugu, pa su i ušli u drugi krug. U drugom krugu Hindenburg je pobijedio s 53 % glasova, Hitler je bio drugi s 36,8 %, a Thälmann treći s 10,2 %.
Ipak, iako je postao predsjednik Hindenburg nije mogao spriječiti sve jaču Hitlerovu moć, već sljedeće godine bio je primoran imenovati ga kancelarom Njemačke. Nakon smrti predsjednika Hindenburga 2. kolovoza 1934., kancelar Adolf Hitler preuzeo je i njegove ovlasti šefa države. Bio je to definitivan kraj Weimarske Republike i početak Trećeg Reicha.
piše: Dražen Krajcar
