15.05.

Dubrovnik napala Crna smrt – 1361.

Dubrovnik napala <em>Crna smrt</em> – 1361.

Za razliku od kuge iz 1348. godine, kada su uglavnom umirali pučani, sada su pogođeni vlastela, mlađe osobe i žene.

Prema zapisima kroničara Nikole Ranjina 15. svibnja 1361. godine na području Dubrovačke republike pojavila se Crna smrt, tj. kuga ili lepra. Bolest, koja se manifestirala izbijanjem gnojnih čireva i visokom temperaturom, prema kroničaru prenesena je iz egipatske Aleksandrije. Izbijanje epidemije kuge te godine spominje se i u zapisima anonimnih dubrovačkih kroničara koji navode da je pošast trajala gotovo godinu dana i usmrtila oko 2.500 ljudi. Pišu i da je u nekim mjestima broj stanovnika prepolovljen.

Ovaj val kuge bio je drugi u razmaku od samo 13 godina, a za razliku od kuge iz 1348. godine, kada su uglavnom umirali pučani, sada su pogođeni vlastela, mlađe osobe i žene. Nakon smirivanja pošasti dubrovačke vlasti odredile su nagrade ljudima koji su se istaknuli u njenom suzbijanju i liječenju oboljelih. Ostalo je zabilježeno da je najveću nagradu, u visini od 30 perpera, dobio neki brijač Pero.

Do kraja 14. stoljeća kuga je dubrovačko područje zahvatila još u pet navrata (1363., 1371., 1374., 1390. – 1396. i 1399. godine).

Kako je ova smrtonosna zarazna bolest u Dubrovnik stizala preko trgovaca i putnika, koji su u ovaj važan lučki grad dolazili iz cijelog svijeta, Veliko vijeće 1377. godine donosi odluku kojom se uvodi karantena kao mjera zaštite od unošenja i širenja zaraznih bolesti, prvenstveno kuge. Ova odluka objavljena je  u tzv. Zelenoj knjizi pod latinskim nazivom Veniens de locis pestiferis non intret Ragusium nel districtum (hrv. Tko dolazi iz okuženih krajeva, neka ne stupi u Dubrovnik niti na njegovo područje). Određeno je da niti domaći ljudi, niti stranci, koji dolaze iz zaraženih krajeva ne mogu ući u grad ako prethodno ne provedu 30 dana u karanteni na obližnjim otocima. Na njima je izgrađeno niz povezanih zgrada za smještaj potencijalnih nositelja zaraza koje su nazvane lazareti, po sv. Lazaru, zaštitniku okuženih.

piše: Dražen Krajcar

Facebook Comments

Vezani članci