Hong Kong, jednu od strateški najvažnijih kolonija, Britanci su okupirali 20. siječnja 1841. godine, što je bila izravna posljedica Prvog opijumskog rata (1839. – 1842.). Naime, Britanci su već u početku 19. stoljeća uočili trgovački i strateški značaj Hong Konga, koji je tada bio malo ribarsko naselje. Kada je britanska Istočnoindijska kompanija umnogostručila ilegalni uvoz opijuma u Kinu, kineska je vlada poduzela odlučne mjere kako bi spriječila krijumčarenje opijuma u zemlju. Tako je uništeno 20 000 sanduka opijuma vrijednih 4 milijuna funti što je Velika Britanija iskoristila kao povod za oružanu intervenciju protiv Kine.
Nakon kineskog poraza Hong Kong je isprva predan na privremenu upravu Britancima, kao dio dogovora o primirju između kapetana Charlesa Elliota i guvernera Qishana, ali dogovor nije nikada bio formalno odobren radi nesuglasica među visokim dužnosnicima obje vlade. Uprkos tome komodor James Bremer formalnom ceremonijom objavio je zaposjedanje otoka u ime britanske kraljice Viktorije već 26. siječnja. Mjesto na kojem je obavljena ta svečanost danas nosi naziv Possession Point (hrv. Točka zaposjedanja), a nalazi se na sjeverozapadnoj strani otoka Hong Konga.
Tek je 29. kolovoza 1842., ugovorom u Nankingu, otok formalno predan u trajnu vlast Velikoj Britaniji, a 1843. postao je britanska krunska kolonija. Godine 1860. (nakon Drugog opijumskog rata) koloniji je priključen i poluotok Kowloon, a 1898. i tzv. New Territories, unajmljeni na 99 godina. Nakon višegodišnjih kinesko-britanskih pregovora, 1984. je dogovoreno da Hong Kong nakon okončanja britanske uprave (1. srpnja 1997.) postane posebno administrativno područje Kine, uz kinesko jamstvo da će 50 godina zadržati njegov kapitalistički gospodarski sustav.
piše: Dražen Krajcar
