Dana 5. listopada 1685. godine osnovana je brandenburška kolonija na afričkom otoku Arguinu, neobično njemačko kolonijalno uporište. Otok Arguin nalazi se uz obalu današnje Mauretanije, samo nekoliko kilometara od kopna, na suhom području krajnjeg zapadnog dijela pustinje Sahare. Od Berlina, nekadašnjeg glavnog grada Brandenburga, udaljen je Arguin čak oko 4.400 kilometara zračnom linijom, a pomorskim putem još je znatno udaljeniji.
U trenutku osnivanja spomenute kolonije na Arguinu vladar Brandenburga bio je Fridrik Vilim von Hohenzollern, koji je imao titule markgrofa od Brandenburga, kneza-izbornika Svetog Rimskog Carstva i vojvode u Pruskoj. Zbog svoje velike moći dobio je Fridrik Vilim nadimak Veliki knez-izbornik (njem. der Große Kurfürst). U njegovo se doba Brandenburg s prijestolnicom u Berlinu toliko uzdigao da je već njegov sin uzeo titulu pruskog kralja (kasnije su njegovi nasljednici iz dinastije Hohenzollern postali čak i carevima Njemačkog Carstva, kojem je Berlin postao glavnim gradom).
Osim kolonije na otoku Arguinu osnovane su tijekom vladavine Fridrika Vilima i brandenburške kolonije na području afričke Zlatne Obale (obalni dio današnje Gane) te na području Kariba u Americi. Arduin je tijekom određenog razdoblja bio važan centar za afričku trgovinu robovima, a brandenburškom kolonijom ostao je sve do 1721. godine, kad su taj otok zauzeli Nizozemci.
