Objavio je brošuru Reč domovini od hasnovitosti pisanja vu domorodnom jeziku, kojom je dva desetljeća prije Ljudevita Gaja najavio hrvatske preporodne težnje.
Književnik, pravnik, vojni časnik i diplomat koji je napisao hrvatsku himnu, Antun Mihanović, rođen je 10. lipnja 1796. godine u Zagrebu. Studirao je filozofiju i pravo u Zagrebu i Beču, a zatim je bio u vojnoj službi te na raznim političkim i diplomatskim dužnostima.
Zalagao se za pisanje književnih djela i službenih tekstova na hrvatskom jeziku, te je promicao narodnu kulturu. Godine 1815. objavljuje brošuru Reč domovini od hasnovitosti pisanja vu domorodnom jeziku, kojom je dva desetljeća prije Ljudevita Gaja najavio hrvatske preporodne težnje. Mihanović je u Veneciji pronašao rukopis Gundulićeva Osmana 1818. te potaknuo njegovo objavljivanje, koje je ostvareno tek 1848. godine.
Istraživao je, otkrivao i strastveno prikupljao stare listine i rukopise, rijetke knjige i drugu spomeničku građu a poglavito građu o hrvatskoj prošlosti. U slavistici je poznat po otkriću spomenika rane slavenske pismenosti ( Zografsko evanđelje, Mihanovićev odlomak apostola).
Antun Mihanović je pisao ljubavne i domoljubne pjesme, a vječnu slavu stekao je pjesmom Horvatska domovina koja je objavljena 1835. godine u Gajevoj Danici. Pjesmu je uglazbio Vinkovčanin Josip Runjanin, a prema prvim stihovima nazvana je Lijepa naša. Prvi put izvedena je 1861. godine, a kao nacinalna himna prihvaćena je trideset godina kasnije.
Antun Mihanović preminuo je u Novim dvorima kraj Klanjca 1861. godine.
piše: Dražen Krajcar
