Juraj Haulik de Várally rođen je 20. travnja 1788. u slovačkoj Trnavi. Na mjesto zagrebačkog biskupa 1837. Godine. Prije toga bio je dvorski namjesnik i savjetnik vjerskoga ureda u Beču. Iako je njegov doprinos kulturnom i političkom život vrlo velik, ostao je gotovo nepoznat. Haulik je bio vrlo sposoban. Ne samo da je bio na čelu zagrebačke biskupije, nego je mijenjao hrvatskoga bana te obavljao državničke poslove.
Bio je vrlo politički aktivan. Podržavao je i financirao otvaranje pučkih škola, narodnih ustanova. Uz njegovu pomoć otvorena je Akademija znanosti i umjetnosti te Sveučilište. Protivio se uvođenju mađarskoga jezika kao službenoga. Njegova velika zasluga je utemeljenje Hrvatskog gospodarskog društva. Obnovio je zagrebačku katedralu i dao urediti park Jurjaves, danas poznat kao Maksimir. Važna godina u Haulikovu radu i životu bila je 1852., kada je papa Pio IX. zagrebačku biskupiju proglasio nadbiskupijom. Nakon nekoliko godina Haulik je proglašen i kardinalom. U Zagreb je doveo sestre milosrdnice iz Austrije, koje su osnovale bolnicu. Tijekom svog uspješnog rada osnovao je Čitaonicu dobrih knjiga i Književno društvo sv. Jeronima u Zagrebu.
Budući da je bio svećenik i konzervativac protivio se revolucijama koje su počele 1848. godine. Bio je politički protivnik J. J. Strossmayera. Bio je član Samostalne narodne stranke Ivana Mažuranića. Umro je u Zagrebu 11. svibnja 1869. godine.
Piše: Marsela Alić
