Split – grad s mnogo imena

Najstarije naselje na području današnjeg Splita datira iz vremena bakrenog doba (3. tis. pr. Kr.), ali ne znamo kako se zvalo. Pronađeni su tragovi naseljavanja iz doba stare Grčke te toponim Aspalathos, što je moguće izvedeno iz naziva za biljku brnistru (žuku). Na rimskoj je karti cestovne mreže nazvanoj Tabula Peutingeriana (4. st.) zabilježeno je ime Spalato, što je izvedeni oblik od Spalatum. To se naselje razvilo oko znamenite Dioklecijanove palače i treba ga razlikovati od mnogo veće Salone (Solin). Latinski, kasnije i talijanski, naziv za grad moguće potječe iz  uvećanice ili umanjenice za riječ palača. Drugi pak smatraju da je izvedeno iz palus, što znači stupić-međaš. Nije  poznato je li današnje ime Split potječe od latinskog ili grčkog naziva za grad.

Iako je najčešći latinski naziv za grad Spalatum / Spalato, zabilježeni su i oblici Aspalatuo (rano 5. st., Notitia dignitarum), Spalatrum (7. st., Anonim Ravenski), Spalathensis civitas (9. st., pismo pape Ivana VIII.) Aspalathon (10. st., zapis Konstantina Porfirogeneta), civitas Spalati (892., Mutimirova isprava) itd. Mnogo kasnije, sredinom 19. st., bilo je pokušaja da se nametne ijekavski oblik imena grada, Spljet. To je posljedica ilirskog prihvaćanja Karadžićeve reforme pravopisa i književnog jezika u Srbiji, prema kojoj se težilo uklanjanju lokalnih obilježja koja nisu bila u skladu s jezičnom normom, čak i u slučaju geografskog nazivlja. Godine 1909. splitsko je općinsko vijeće donijelo odluku da je službeni naziv njihovog grada Split, pozivajući se na dugovjeku tradiciju imena te na njegovu sveopću upotrebu u samome gradu. Ipak, iako ga nikad nisu rabili sami Splićani, ime Spljet nije bilo posve umjetno jer je bilo u upotrebi u ijekavskog Bosni i istočnoj Hercegovini.

Piše: Boris Blažina

Komentari