Kamelopard ili kako su Europljani upoznali žirafu

Kamelopard ili kako su Europljani upoznali žirafu

Prvi zabilježeni slučaj pojave žirafe u Europi dogodio se 46. pr. Kr. kada je Gaj Julije Cezar iz Aleksandrije u Rim doveo tamošnjim ljudima vrlo neobičnu životinju. Rimljani su je smatrali neprirodnim križancem deve i leoparda te joj stoga nadjenuli ime camelopard. Rimski povjesničar Kasnije Dion opisao ju je ovako:

„Životinja u svim aspektima nalikuje devi osim toga što joj sve noge nisu jednake dužine, tj. stražnje su joj noge kraće. Počevši od stražnjeg dijela, tijelo joj se prema naprijed postupno uzdiže, što daje dojam kao da stoji na uzvisini; stojeći visoko poput tornja, ostatak tijela podupire prednjim nogama i podiže vrat do neobične visine. Koža joj je pjegava poput leopardove i zato nosi spojeno ime obiju životinja.“

Unatoč impozantnoj visini, rimski autori opisali su životinju kao nježnu i mirnu te istaknuli da ju se može voditi pomoću užeta svezanog oko vrata. Točna sudbina Cezarove žirafe nije poznata jer iz tekstova nije jasno je li se pojavila u areni samo kao atrakcija ili je ubijena u sklopu igara. Prvi zabilježeni slučaj da je žirafa ubijena u areni dogodio se tek u vrijeme cara Komoda (poznatog iz filma Gladijator) koji je bio strastveni pobornik gladijatorskih borbi te obožavao u areni loviti životinje – jednom je prilikom u dva dana ubio pet vodenkonja, dva slona, nosoroga i žirafu. Najveći broj žirafa zabilježen u starome Rimu dogodio se prilikom proslave 1000. godišnjice osnutka grada 248., kada ih je u slavnom hipodromu Circus maximusu izloženo deset.

Žirafe su bile poznate antičkom svijetu i prije vremena Cezara. Godine 279. zabilježeno je kako je Ptolemej II., jedan od Aleksandrovih nasljednika, prilikom jedne vjerske svetkovine priredio procesiju gdje razne egzotične životinje – slonovi, antilope, nojevi, zebre i divlji magarci – vuku kola, a na kraju su išle razne druge životinje uključujući jednu žirafu. Žirafe se pojavljuju na staroegipatskim hijeroglifima još u 15. stoljeću pr. Kr. Povezivali su ih s proročanstvima jer imaju odličan vid.

Rimski naziv za životinju održao se do danas u njenom stručnom imenu – giraffa camelopardalis. Hrvatska riječ žirafa izvedena je iz francuske girafe, koja potječe iz arapske riječi zarafa (porijeklo joj nije poznato).

 

Piše: Boris Blažina

Facebook Comments

Vezani članci