Antropologija, znanost koja proučava čovjeka, njegovu povijesnu i geografsku raširenost, zakonitosti koje mu uvjetuju biološki i duševni razvoj te društvene i kulturne fenomene različitih ljudskih zajednica, kao i čovjeku slična bića te sve njegove evolutivne oblike, razvila se tek u devetnaestom stoljeću. Jedan od njenih pionira bio je Amerikanac Lewis Henry Morgan, čije je kapitalno djelo, “Drevno društvo”, imalo golemi utjecaj na poimanje kulturnog razvitka. Za vas smo odabrali neke od uzbudljivih spoznaja do kojih su antropolozi došli u novije vrijeme!
Kad je pračovjek počeo uspravno hodati?
Tim znanstvenika sa sveučilišta u Tübingenu, na čelu s doktoricom antropologije Madelaine Boehme, nedavno je dokazao da se predak ljudi i čovjekolikih majmuna mogao kretati na dvije noge još prije dvanaest milijuna godina, odnosno sedam milijuna godina prije nego što su znanstvenici do sada vjerovali.
“Ovo je veliki trenutak u paleoantropologiji i promjena dosadašnje paradigme”, kazala je Boehme, dodajući kako nova spoznaja dovodi u pitanje i prethodno stajalište o evoluciji čovjekolikih majmuna i ljudi. “Činjenica da se proces uspravnog hoda dogodio u Europi, a ne u Africi kao što smo dosad mislili, potresa temelje paleoantropologije”, istaknula je.
Rezultati ovoga opsežnog istraživanja objavljeni su u časopisu “Nature”, uz napomenu da je velikom otkriću prethodio dugotrajan i naporan istraživački rad. U razdoblju od tri godine, tim doktorice Boehme proučavao je, naime, okamenjene fosile do tada nepoznate vrste primata, koje su pronašli u Bavarskoj. Ta vrsta, nazvana Danuvius, živjela je prije dvanaest milijuna godina a, osim u hodanju, po svoj je prilici bila vješta i u penjanju.
Tajna ljudske pameti? Strah od zmija!
Mnogi se ljudi panično plaše zmija. Nikakvo čudo: taj je strah stotinu milijuna godina star a, ako je vjerovati novijim antropološkim saznanjima, upravo on je bio jedan od glavnih pokretača evolucije čovjeka. Drugim riječima, zmijama, odnosno strahu od njih, možemo zahvaliti na činjenici da smo kao vrsta toliko pametni.
Sisavci su, naime, morali razviti nove sposobnosti kako bi pravodobno opazili ove opasne gmazove i izbjegli da im postanu doručkom (rane zmije žrtve su hvatale na prepad i davile ih poput današnjeg udava). Kod jednih se radilo o boljem njuhu, kod drugih o otpornosti na novo zmijsko oružje – otrov.
Naši preci počeli su pak bolje razlikovati boje, pojedinosti i kretnje, te stekli sposobnost trodimenzionalnog vida, što su sve kvalitete nužne za zapažanje bliske opasnosti. Sukladno s vidom, razvijao se mozak primata, što je našim precima omogućilo društvenu interakciju te, posljedično, razvoj kulture.
Narod duhova
Ako je vjerovati članku nedavno objavljenom u časopisu “Science Advances”, znanstvenici su otkrili novu vrstu hominida. Misteriozna populacija drevnih ljudi, koju su istraživači nazvali “narodom duhova” budući da o njoj za sada malo znaju, područje zapadne Afrike nastanjivala je prije više od 500.000 godina.
Ovi hominidi križali su se s precima današnjih Afrikanaca, baš kao što su se neandertalci križali s precima današnjih Europljana, navodi se u tekstu koji je izazvao veliko uzbuđenje u znanstvenoj zajednici. “DNK ove izumrle populacije podudara se s dva do devet posto gena današnjih Afrikanaca”, tvrde genetičari Arun Durvasula i Sriram Sankararaman, voditelji istraživanja.
Antropolog Joel D. Irish iznio je pak pretpostavku da postoji mnogo ljudskih vrsta koje znanost još nije otkrila. “Povijest nas uči da se svatko križa sa svakim. Mislim da ćemo u budućnosti otkriti još ovakvih ‘naroda duhova’ čemu silno veselim”, ispričao je znanstvenik.
Piše: Lucija Kapural
