Edvard VIII. postao je kraljem 1936. godine. Britanski politički establišment nije bio naklonjen novom kralju zbog njegovog plejbojevskog života i političkih gledišta. U studenom iste godine Edvard je britanskom premijeru Stanleyju Baldwinu iskazao namjeru da se oženi s dvaput razvedenom Amerikankom Wallis Simpson, ženom koju se smatralo potpuno neprikladnom suprugom za engleskog kralja. Kako se to dogodilo u vrijeme velike političke nestabilnosti u Europi (uspon nacizma), Baldwin je, strahujući za budućnost Ujedinjene Kraljevine, naložio obavještajnoj službi MI5 da stavi kralja pod nadzor. Bio je to prvi put da je suvremena britanska obavještajna služba špijunirala državnog poglavara.
Iako se brak sa Simpson smatrao nedostojnim kralja, to samo po sebi nije bilo dovoljno za opravdavanje nadzora. Međutim, primijećeno je da kralj troši velike svote novca na Simpson te su se zabrinuli da se možda radi o ucjeni. Nadalje, kralj je viđen u društvu nekih prvaka ekstremne desnice poput Oswalda Mosleyja, vođe britanskih fašista. Postojao je i strahovanje da bi pristaše Edvarda VIII. mogli potkopati Baldwinovu vladu kako bi ga održali na prijestolju. Konačno, skandalozna veza mogla je izazvati i ulične nemire.
Nadzor su provodili agenti koji su pratili kralja i Wallis Simpson te prisluškivali telefonske razgovore. Nekim je agentima naloženo da prikupe podatke o prošlosti Simpson. Agenti su promatrali i ispitivali ljude koji su dolazili u kontakt s parom. Čak i kraljevi tjelohranitelji, osobe koje su trebale uživati kraljevo potpuno povjerenje, bili su u službi MI5. Tako je sigurnosna služba znala gotovo svaku riječ koji su izustili kralj i njegova voljena. Prisluškivanje je prošireno i na Edvardovog brata Juraja (kasnije kralj Juraj VI.), idućeg na redu za prijestolje. Nasreću za MI5, Edvard je krajem 1936. privatno priznao da više ne želi biti kraljem, čime je izbjegnuta ustavna kriza. Iako su dokumenti o operaciji tek nedavno postali javno dostupni, cijeli je postupak proveden u skladu sa zakonom.
Piše: Boris Blažina
