Koji je oružani sukob zapamćen po posprdnom nadimku “Bitka na pikniku”? Kakve veze imaju puževi sa odjećom drevnih vladara? Zašto su francuski kralj i engleski princ svojedobno podijelili postelju? Uživajte u zanimljivim činjenicama iz povijesti koje smo za vas odabrali!
1. Američki građanski rat (1861. – 1865.), oružani sukob koji se vodio između odcijepljenih južnih država SAD-a i centralnih vlasti koje su podržavale sjeverne države, rezultirao je ukidanjem ropstva, prvim suđenjem ratnim zločincima u povijesti ali i dotad nezapamćenim brojem stradalnika – odnio je živote 1.030.000 Amerikanaca, odnosno tri posto ukupne populacije! Prva bitka kod Bull Runa, vođena u srpnju 1861. godine u sjeveroistočnoj Virginiji, nedaleko grada Manassasa, bila je prva važnija kopnena bitka ovog rata. Zapamćena je i kao “Bitka na pikniku”: pripadnici vašingtonske elite, uključujući kongresmene, ondje su dolazili na piknik i promatranje borbe sa sigurne udaljenosti.
2. Pod pojmom minojska kultura podrazumijevamo civilizaciju brončanog doba koja se razvijala na otoku Kreti od 2600. do 1100. godine prije Krista. Ime joj je, prema tamošnjem mitskom vladaru Minosu, nadjenuo engleski arheolog Arthur John Evans, koji je 1900. otkrio ostatke palače u Knosu. Ova drevna civilizacija vrhunac je doživjela između 18. i 16. stoljeća prije Krista, kad su, nakon izgradnje velikih palača-gradova, nastala obrtnička središta koja su robom opskrbljivala cijeli otok, a moćna flota omogućavala im je trgovinu po cijelome Levantu. Iz tog vremena datiraju svojevrsne farme puževa – ti mekušci uzgajali su se zbog ljubičastog pigmenta kojim se bojala odjeća vladara i moćnika.
3. Francuska revolucija (1789. – 1799.), razdoblje revolucionarnih promjena kojima je srušen feudalni poredak i uspostavljeno građansko društvo i država, prijelomni je događaj u europskoj povijesti. Mnogi od njenih principa danas se smatraju temeljnim aspektima liberalne demokracije, no valja znati da su u tom periodu počinjena i strahovita zvjerstva. Možda najmučniji primjer jest smrt mladića, asistenta kuhara, koji je branio kraljicu – pomahnitala rulja nesretnika je živog zapalila!
4. Francuski kralj Filip II. August (1165. – 1223.) u povijesti je zapamćen po sudjelovanju u Trećem križarskom ratu te ratovanju s engleskim kraljevima Henrikom II., Ivanom bez Zemlje i Rikardom Lavljega Srca. S potonjim, u to vrijeme još princem, 1187. godine je proveo noć u istom krevetu, na simboličan način označivši sporazum između dviju zemalja.
5. Pri spomenu prapovijesnih morskih pasa, mnogima će napamet pasti megalodon, vodeni monstrum dugačak šesnaest metara. S trokutastim zubima stvorenim za komadanje plijena, bio je najveći i najmoćniji grabežljivac koji je ikad plivao oceanima. No, među drevnim morskim psima bilo je i onih znatno skromnijih dimenzija. Jedna takva vrstu nazvana je Galagadon nordquistae: po Galagi, izvanzemaljcu iz popularne japanske videoigre na čiji svemirski brod neodoljivo podsjeća zub morskog psa te po prezimenu svoje otkrivačice, paleontologinje Karen Nordquist. Dugačka trideset centimetara, sa zubima tek nešto dužim od milimetra, ova minijaturna grabežljiva riba živjela je prije šezdeset sedam milijuna godina, a po svoj se prilici hranila manjim ribama i puževima.
6. U razdoblju baroka, ni žene ni muškarci nisu mogli biti smatrani lijepima ako na glavi nisu nosili perike teške barem nekoliko kilograma. Kako bi ovi uresi postigli što veću visinu, vitice i kovrče slagale su se preko jastučića, a kasnije i preko kompleksnih metalnih konstrukcija. Budući da je pretjerivanje u ovom razdoblju bilo u modi, perike su nerijetko bile ukrašene modelima brodova, minijaturnim životinjskim farmama, ptičjim gnijezdima ili voćno-cvjetnim motivima.
7. Dok su u kolektivnoj svijesti gusari i pirati jedno te isto, struka ta dva pojma razlikuje. Gusarima se, naime, smatraju pomorski ratnici koji su – ovlašteno i u interesu svoje zemlje – napadali i plijenili neprijateljske brodove. Pirati su, s druge strane, bili morski razbojnici. Kako bilo, i jedni i drugi djelovali su tijekom cijele povijesti pomorstva, počevši od feničkog razdoblja. Gusarstvo, kao povijesna kategorija, ukinuto je Pariškom pomorskom deklaracijom 1856. godine, dok je piratstvo i danas vrlo živahno.
Piše: Lucija Kapural
