U malom gradiću Cândido Godói na jugu Brazila rađa se velik broj blizanaca. Gdje god se okrenete oni su uokolo vas. Iako se posjetitelju to može činiti neobičnim ovdje je sasvim uobičajeno vidjeti oko sebe dvostruko, barem kada su ljudi u pitanju. Naravno kako je broj rođenih blizanaca tu veći za 10 posto od prosjeka brazilske države Rio Grande do Sul ovo je mjesto, htjeli to njegovi stanovnici ili ne, došlo pod lupu znanstvene javnosti. Globalno gledano broj blizanaca je znatno veći od svjetskog prosjeka. Postavlja se pitanje što je tu drugačije, a što je rezultiralo tako velikim brojem blizanaca.
Je li to dar od Boga?
Zašto je tome tako, dobit ćete različite odgovore već prema tome koga pitate. Gradski svećenik protumačit će to darom od Boga, a koji vam ovdje sve darove daje u dvostrukom broju. Drugim riječima iz nekog razloga Bogu je ovaj grad draži od drugih – što u onima koji ne žive u njemu i nemaju blizance stvara neugodan osjećaj zapostavljenosti ili čega li već. Populacija sklona izvanserijskim objašnjenjima će sve to pojasniti izvanzemaljskim razlozima, a neki će ići tako daleko da će u pojašnjenja uključiti i nuklearne eksperimente. Ima i fatalista koji tvrde da je razlog kriven u vodi i da ovome nema lijeka, ako se on traži.
Njemački gradić
Krenimo malo u pojašnjenje situacije na terenu. U pitanju je mala sredina koja nema više od 7000 stanovnika. Naime, ovdje su doselile njemačke obitelji, njih između 15 i 20, a kasnije je očito i da dolaze Poljaci u nešto većem broju. Popisi stanovništva pokazuju da danas među gradskom populacijom je 80 posto stanovnika njemačkog podrijetla, 13 posto je Poljaka dok je samo 7 posto pripadnika drugih narodnosti.
Kakve veze s tim ima notorni zločinac Mengele?
Do nedavno je bila raširena teorija da iza ove neobičnosti stoji notorni zločinac dr. Josef Mengele ili Doktor Smrt, kako su ga zvali. Ovaj je nacistički zločinac krajem Drugog svjetskog rata pobjegao s brojnim drugim nacistima u Južnu Ameriku i tako izigrao pravdu. U Južnoj Americi je boravio u Brazilu, Argentini i Paragvaju. U konkretnom je gradiću bio, čini se, između 1963. i 1968. godine. Njegov je boravak ovdje analizirao istraživački novinar Jorge Camaras, koji je smatrao da je upravo Mengele odgovoran za porast blizanaca, zbog čega je napisao knjigu: Mengele: The Angel of Death in South America (“Mengele: Anđeo Smrti u Južnoj Americi”). I dok se znanstvenici manje-više danas slažu s tim da je ovaj nacist boravio na ovom području, većina njih odbacuje stajalište da je on ovdje nastavio sa svojim radom jer bi to samo privuklo neželjenu pozornost javnosti. No s druge strane prema nekim dosjeima postoje naznake da je ipak u Južnoj Americi ilegalno radio pobačaje, što pokazuje da ne treba u potpunosti odbaciti mogućnosti da je našao način kako bi došao do subjekata u reproduktivnoj dobi. Istina je da bi mu se takav rad obio o glavu ukoliko bi u javnost nešto od toga procurilo. Ono što je gotovo sigurno da je ovdje došao privučen glasom koji je pratio ovaj grad, a to je da je riječ o mjestu s povelikim brojem blizanaca.
Statistika je bitna
Novija istraživanja odbacuju Mengelea kao onoga koji je odgovoran za pravi bum blizanaca u gradu na samom jugu Brazila. Tome proturječi i podatak da nema bitne statističke razlike u broju blizanaca prije i poslije Mengeleova dolaska. Ono što je znanstvenicima posebno zanimljivo je to što se ovdje velikim dijelom rađaju identični blizanci odnosno stručno rečeno monozigoti. Smatra se da je ovdje prije riječ o genetskoj specifičnosti koja je posljedica genetske izolacije i miješanja unutar srodstva u maloj zajednici. Zapravo provedena genetska istraživanja su pokazala da žene koje su rađale blizance su imale više pokazatelja miješanja unutar srodstva od onih koje nisu imale blizance. No ono što je još zanimljivije je to da takvih primjera ima i drugdje, pa nam oni dolaze i s afričkog kontinenta primjerice iz Igbo-Orija u Nigeriji, kao i s teritorija Indije i tamošnjeg sela Kodinhi, ali i drugih mjesta. Ove lokacije mogu poslužiti kao uzorak u istraživanju genetskih čimbenika koji rezultiraju rađanjem blizanaca.
Piše: Sonja Kirchhoffer
