Zanimljivosti o okrunjenim glavama: Na Wimbledonu se svojedobno natjecao – britanski kralj!

Koja je kraljica popularizirala bijele vjenčanice? Zašto se Marija Stuart umivala vinom? Koji je monarh igrao na Wimbledonu? Za vas smo odabrali nekoliko zanimljivih činjenica o europskim vladarima!

1. Wimbledon nije samo najstariji turnir u tenisu, već i jedini na kojem se natjecao pripadnik britanske kraljevske obitelji. Kralj Đuro VI. (1895. – 1952.), otac trenutačne kraljice Elizabete II., 1926. godine je, u paru s Louisom Griegom, odigrao meč. Izgubili su s 6-1, 6-3, 6-2. U to vrijeme je imao titulu vojvode.

2. Aktualna danska kraljica Margareta II. svojedobno je ilustrirala dansko izdanje čuvena trodijelnog romana “Gospodar prstenova”. Očarana djelom, 1977. godine je poslala svoje skice autoru Johnu Ronaldu Reuelu Tolkienu (1892. – 1973.). Učinila je to pod pseudonimom Ingahild Grathmer, ne želeći nikakvu vrstu protekcije. Ovaj se, nemajući pojma o kome je riječ, oduševio njenom maštovitim crtežima – poznaniku je ispričao da su bili gotovo identični onima kakve je sam zamislio!

3. Škotska kraljica Marija Stuart (1542. – 1587.), praunuka engleskoga kralja Henrika VII., svakodnevno se umivala bijelim vinom, uvjerena da je taj tretman zaslužan za njenu alabastersku put, a nerijetko ga je dodavala i u kupke. Blijedu boju kože kasnije je dobila na drugi način: opružena za kovanje urote, posljednjih osamnaest godina života provela je u tamnici, nakon čega je smaknuta.

4. Danas je uobičajeno da mladenke prema oltaru koračaju u bijelim haljinama, no nije oduvijek bilo tako. Godine 1840., kad se britanska kraljica Viktorija (1819. – 1901.) udavala za princa Alberta iz iz dinastije Sachsen-Coburg i Gotha, vjenčanice su najčešće bile živih, šarenih boja. Ona se pak opredijelila za potpuno bijelu, želeći naglasiti unikatnu ljepotu čipke od koje je haljina bila sašivena.


5. Habzburški vladari počivaju u Beču zakopani u dijelovima: njihova tijela čuvaju se u samostanskim kriptama, srca u Augustinskoj crkvi, a mumificirane mošnje u katedrali Svetog Stjepana.

6. Moćni vladar Milana Bernabò Visconti (1323. – 1385.) u povijesti je zapamćen po drskom prkošenju Svetoj Stolici. Bio je uključen u sve apeninske sukobe koji su se vodili u to vrijeme, a najčešće je ratovao protiv Republike Firence i Papinske Države. Čak trojica avignonskih papa isključila su ga iz crkve: Inocent VI., Urban V. i Grgur XI. Potonja ekskomunikacija, iz 1371. godine, nije mu sjela, pa je dvojicu papinih izaslanika bacio u tamnicu. Pustio ih je da se ondje “hlade” tri-četiri dana, nakon čega ih je natjerao da pojedu papino pismo o isključenju – zajedno sa svilenom vrpcom i olovnim pečatom utisnutim preko nje!

7. Eduard II. Caernarvonski (1284. – 1327.), jedan od najomraženijih engleskih kraljeva, smaknut je na istodobno simboličan i stravičan način: u anus su mu ugurali usijani žarač! S jedne strane, to je bio vrlo plastičan način ukazivanja na vladarevu navodnu homoseksualnost; s druge, nije ostavljalo izvanjske tragove nasilja – objavljeno je, naime, da je monarh umro – prirodnom smrću!

Piše: Lucija Kapural

Komentari