Koji je legendarni glazbenik planetarnu slavu i bogatstvo stekao tek nadomak sedamdesetog rođendana? Zašto su članovi Londonskoga simfonijskog orkestra slavili otkazivanje nastupa koji im je trebao biti izvrsno plaćen? Otac koje rock zvijezde je bio čuveni kemičar? Za vas smo, nasumičnim redoslijedom, odabrali pregršt zanimljivih činjenica iz glazbene povijesti!
1. Dana 10. travnja 1912. godine, prekooceanski brod “RMS Titanic” se, uz veliku pompu, zaputio na svoje prvo putovanje. Pokazat će se da je to ujedno bilo njegovo posljednje putovanje. Pet dana kasnije, plovilo o kojem su svjetski mediji pisali kao o nepotopivom završilo je na dnu Atlantika, nakon sudara s ledenjakom. Procjenjuje se da je na brodu bilo 2.224 putnika i članova posade, od kojih je više od 1.500 poginulo. Zanimljivo, članovi čuvena Londonskog simfonijskog orkestra trebali su svirati na zlosretnom plovilu, ali su samo dan ranije, zbog kolizije obaveza, otkazali nastup.
2. Legendarni jazz glazbenik Louis Armstrong (1900. – 1971.) prve je glazbene korake napravio u rodnom New Orleansu, gdje je već kao petnaestogodišnjak nastupao u lokalnim sastavima. Satchmo, kako su mu tepali, 1918. godine se priključio se sastavu Kida Oryja, a početkom dvadesetih godina dvadesetog stoljeća svirao je na brodovima koji su plovili Mississippijem. Preselivši se u Chicago, svirao je kornet u sastavu “Creole Jazz Band” te stekao prva iskustva polifonog sviranja i kolektivnih improvizacija tipičnih za tradiciju crnačke glazbe s početka dvadesetog stoljeća. S njima je 1923. snimio svoju prvu ploču, klasik “Chimes Blues”. Vodio je čuvene sastave “Hot Five” i “Hot Seven”, čije se snimke i danas smatraju među najznačajnijima u povijesti jazza. Tijekom tog razdoblja prešao je s korneta na trubu, koja mu je ostala glavno glazbalo sve do kraja karijere. Premda su ga glazbeni znalci silno cijenili, desetljećima je zarađivao vrlo skromno. Sit takve situacije, odlučio je postati pop zvijezda. Želju je uspio ostvariti u svojoj šezdeset sedmoj godini, kad mu pjesma “What A Wonderful World” donosi prvo mjesto na glazbenim ljestvicama diljem globusa i golemu zaradu.
3. Američka jazz pjevačica Billie Holiday (1915. – 1959.), autorica nezaboravnih pjesama “God Bless the Child”, “Don’t Explain”, “Lady Sings the Blues” i “Stormy Blues”, početkom pedesetih godina dvadesetog stoljeća bila babysitterica jednoga brbljavog i nestašnog dječaka. Radilo se o budućoj velikoj zvijezdi, komičaru Billyju Crystalu! U trenucima kad je hiperaktivni mališan imao problema sa spavanjem, pjevala mu je na uho.
4. Antonio Vivaldi (1678. – 1741.), talijanski skladatelj i violinist, stvarao je nevjerojatnom brzinom, kao na pokretnoj traci. Legenda kaže da mu je trebalo manje vremena da napiše čitav koncert nego njegovu inače iznimno spretnom i visoko produktivnom tajniku da ga prepiše “učisto”.
5. Elvis Presley stekao je obožavanje milijuna i golemo bogatstvo, ali ne i pregršt diskografskih priznanja. Niti jedan od njegovih najvećih hitova, kao što su “Hound Dog”, “Jailhouse Rock”, “Don’t Be Cruel”, “Can’t Help Falling in Love” i “Suspicious Minds”, nije nagrađen “Grammyjem”. Tu nagradu osvojio je samo tri puta tijekom karijere, i to za gospel pjesme. Usporedbe radi, Kanye West je ponosni vlasnik čak dvadeset četiri “Grammyja”.
6. Georg Friedrich Händel (1685. – 1759.) bio je gojazan muškarac koji bi se uspuhao nakon nekoliko koraka. Figura “Michelinove” maskote bila je posljedica neumjerenosti u jelu i piću: prema svjedočenju suvremenika, skladatelj bi u restoranu za sebe naručio večeru za troje. Kad bi se prejeo toliko da nije mogao disati, gurnuo bi prst u grlo i povratio, a potom nastavljao s jelom!
7. Frank Zappa (1940. – 1993.) po mnogima je jedan od najvećih rock glazbenika dvadesetog stoljeća. Utemeljio je skupinu “Mothers of Invention”, a obilježje njihova stvaralaštva bilo je društveno-kritičko stajalište i ironičan odmak od manipulacija potrošačkoga društva. Što je on bio u svijetu umjetnosti, njegov otac je bio u svijetu znanosti. Francesco Vincente Zappa bio je, naime, iznimno cijenjen kemičar i matematičar – neko je vrijeme čak radio na razvoju kemijskog oružja za američko Ministarstvo obrane! Sin, pacifist, to mu je do kraja života zamjerao.
Piše: Lucija Kapural
