Kakvo se neobično vozilo krije iza naziva “Oeuf électrique”, u prijevodu “električno jaje”? Koja je ruska vladarica napisala nekoliko opernih libreta? Zašto se na licima mumija pronađenih u Meksiku iščitavala agonija? Uživajte u zanimljivim činjenicama iz povijesti koje smo za vas probrali!
1. Popularne gumene medvjediće osmislio je njemački slastičar Hans Riegel (1923. – 2013.), i to nakon što je u cirkusu pogledao točku s dresiranim medvjedom koji pleše. Njegova tvrtka “Haribo”, sa sjedištem u Bonnu, prve je bombone ovog tipa na tržište lansirala 1922. godine, pod nazivom “Gummibärchen” (“gumeni medvjedići”), a do početka Drugoga svjetskog rata proizvodila je deset tona slatkiša dnevno. Uzgred rečeno, “Haribo” je skraćenica od “Hans Riegel Bonn”.
2. Desetljećima prije nego što je Elon Musk počeo proizvoditi električne automobile, jedno takvo vozilo napravljeno je u Francuskoj. Godine 1942., u vrijeme nacističke okupacije, pariški umjetnik, dizajner i inženjer Paul Arzens (1903. – 1990.) za osobnu je uporabu stvorio tzv. Oeuf électrique (na slici!). Već sam naziv, koji s francuskog možemo prevesti kao “električno jaje”, otkriva dizajnersku nit vodilju – ovo čudo izgleda poput predimenzioniranog jajeta na kotačima. S karoserijom u obliku sfere, izrađenom od pleksiglasa učvršćenog na aluminijsku šasiju, električnim motorom na stražnjoj osovini te malenim kotačima, i danas, kad “živi” samo u muzeju, izgleda poput nečeg što se dovezlo iz postapokaliptične budućnosti. Vozilo je dostizalo brzinu od osamdeset kilometara na sat, a u njega su mogle stati dvije osobe, ne pretjerano krupne.
3. Tijekom vladavine Katarine II. Velike (1729. – 1796.), Rusija je stekla ogroman teritorij na crnomorskoj obali, ugušila poljske ustanke te postala dominantna sila istočnog dijela Europe. Kao predstavnica prosvijećenog apsolutizma, ova žena zapamćena je po sponzoriranju kulturnih i znanstvenih projekata, poticanju vjerske tolerancije te reformama uprave i zakonodavstva, a jedna od njenih najvećih zasluga bilo je otvaranje besplatnih škola za svu djecu carstva. Manje je poznato da se u slobodno vrijeme bavila umjetnošću. Navodno je iznimno dobro crtala, a uz to je napisala nekoliko libreta za opere.
4. Godine 1833. u meksičkom gradu Guanajuatu izbila je epidemija kolere, a mnoge žrtve ove teške bolesti pokopane su na lokalnom groblju Svetog Pavla. Pedesetih godina prošlog stoljeća, kad su arheolozi otkopali grobove, shvatili su da su se mnoga tijela prirodno mumificirala, uslijed obilnih kiša koje su odnosile sol iz tla te tako stvarale neku vrstu konzervansa. Jezivi izrazi na licima nekih mumija znanstvenike su naveli na zaključak kako je dio oboljelih bio – živ zakopan!
5. Kakao, glavni sastojak čokolade, prvi su u prehrambene svrhe upotrebljavali Olmeci, najstarija poznata civilizacija Amerike. Napitak od kakaovca, primjenjivan u ritualne svrhe, bio je gorak jer se u Americi tada nije proizvodio šećer. Maje su čokoladu pili toplu, a nazivali su je xocolatl (izgovara se šokolatl), što znači “gorka voda”. Početkom devetnaestog stoljeća Englezi su uspjeli proizvesti čokoladu karakteristična slatkog okusa. Godine 1875. Švicarac Daniel Peter dodao joj je mlijeko, stvorivši prvu mliječnu čokoladu. Svoju je kreaciju prodao susjedu, Henriju Nestleu.
6. Talijanski skladatelj Giuseppe Verdi (1813. – 1901.) međunarodnu slavu duguje inozemnim narudžbama, od kojih je najpoznatija ona “Aide”. Tu operu skladao je 1871. godine, povodom otvorenja Sueskoga kanala, a smatra se završetkom njegova politički angažiranog opusa. Najpoznatija arija, “Slava Egiptu”, izražava trijumf ujedinjena talijanskog naroda.
7. Za kemičara, nikotin je alkaloid duhana, uljasta tekućina koja je u čistom stanju bezbojna i gotovo bez mirisa, dok je zbog onečišćenja obično svijetlosmeđa. Za ovisnika o cigaretama, početak i kraj svakog dana. Ovaj snažan biljni otrov ime je dobio po francuskom diplomatu i jezikoslovcu Jeanu Nicotu de Villemainu (1530. – 1604.), koji je bio veleposlanik u Lisabonu u vrijeme kad su portugalski istraživači donijeli sjeme duhana iz novootkrivenog kontinenta Amerike. Godine 1560. Nicot je dobio biljku s Floride, da bi je potom poslao francuskoj kraljici Katarini Medici. U njegovu čast, botaničari su je nazvali nicotiane. Ovaj erudit 1606. je sastavio “Riznicu francuskoga jezika, starog i modernog”. To djelo smatra se prvim jednojezičnim rječnikom francuskoga jezika.
Piše: Lucija Kapural
