Današnje fino tkanje nekada mirnog arktičkog života prožima špijunaža: tehničari prisluškuju civilne, državne i vojne komunikacije te sve ostalo čega se mogu dočepati uz korištenje moderne špijunske opreme na tlu, u zraku, svemiru i ispod površine leda i mora.
General-pukovnik Viktor Bondarjev na konferenciji za medije u Moskvi izjavio je da je došlo do dramatičnog porasta špijunskih zračnih misija njihovih suparnika nad Arktikom, gdje je u 2014. godini bilo zabilježeno čak 140 takvih potvrđenih događaja, u usporedbi sa svega 22 leta godinu dana ranije. No, ista stvar vrijedi i za njih – triput su povećali svoje aktivnosti na Arktiku u odnosu na 2013. godinu.
Putin na Arktiku: od špijunaže do vojnih vježbi
Ruski predsjednik Vladimir Putin gleda daleki sjever kroz beskompromisne naočale ruskog nacionalizma. “Arktik je bezuvjetno dio Ruske Federacije i bio je pod našim suverenitetom nekoliko stoljeća”, izjavio je 2013. godine. Kako bi Rusi dodali mišiće ovoj izjavi, 2015. su održali veliku vojnu vježbu koja je trebala prikazati njihovu snagu i spremnost na Arktiku. U vježbi je sudjelovalo čak 38 tisuća vojnika i pripadnika posebnih postrojbi, više od 50 brodova i podmornica te 110 zrakoplova. Dva mjeseca prije vježbe, prvi kontingent od 7000 vojnika počeo je pristizati u njihovu nedavno otvorenu zračnu bazu u Alakurttiju koja se nalazi sjeverno od arktičkog kruga. Od tog će broja čak 3000 tehničara biti raspoređeno u golemu obavještajnu postaju čija je namjena nadzirati i prisluškivati sve što se događa oko zamrznute polarne kape.
Rusi se ne zaustavljaju samo na tome. Prema riječima generala Mikhaila Mizintseva, čelnika Nacionalnog centra za upravljanje obranom Ruske Federacije, planiraju izgradnju trinaest zračnih luka i sletnih staza te deset radarskih postaja na Arktiku. Ministar obrane Sergei Shoigu izjavio je da će Ruska Federacija već 2015. godine biti potpuno spremna dočekati nepozvane goste na Arktik, kako s istoka tako i sa zapada.
[box type=”info” bg=”#” color=”#” border=”#” radius=”0″ fontsize=”12″]”Ako se to nekome ne sviđa, neka se sam spusti na dno Sjevernog pola i pokuša tamo nešto staviti. Rusija mora pobijediti i ima sve što je potrebno za pobjedu. Arktik je oduvijek bio ruski.” Artur Čilingarov[/box]
Rusija raketama i zastavama dokazuje pravo na polovicu Arktika
Rusija je prva pristupila UN-u ne samo s tvrdnjom da je Sjeverni pol u njihovu vlasništvu već i područje koje obuhvaća otprilike polovicu Arktika. Kako bi svoju tvrdnju simbolično učvrstili, šest godina kasnije u jednu su od svojih podmornica ukrcali Artura Čilingarova, poznatog istraživača i glasnogovornika Dume, i nehrđajuću, od titana napravljenu zastavu Rusije. Tu su zastavu zabili u morsko dno, točno na Sjevernom polu, na dubini od 4200 metara ispod površine zaleđenoga mora. Reakciju konkurencije nije trebalo dugo čekati. Kanadski ministar vanjskih poslova Peter McKay prozvao je Ruse govoreći da nismo u 15. stoljeću pa da zabijamo zastave na nove teritorije i govorimo kako nam zbog te zastave pripadaju. Čilingarov je brzo odgovorio izazovom: “Ako se to nekome ne sviđa, neka se sam spusti na dno Sjevernog pola i pokuša tamo nešto staviti. Rusija mora pobijediti i ima sve što je potrebno za pobjedu. Arktik je oduvijek bio ruski.” Kao dodatak tom političkom teatru Rusi su nedugo nakon ceremonije zabijanja zastave lansirali nekoliko krstarećih projektila preko Arktika u sklopu vojne vježbe.
Piše: Vladimir Perić
